Iako je zadrugarstvo, kao specifičan oblik organizovanja poljoprivrednih proizvođača veoma zastupljeno u domaćem agrarnom sektoru, ovaj poslovni model nije zaživio u sektoru voćarstva.
Ova tema sada je veoma aktuelna zato što je berba voća počela a rod bogat.
Pozitivan primjer je Poljoprivredna zadruga Kooperativa iz Prijedora. Utemeljena je na iskustvu kolega iz Trenta, područja u Italiji sa kojim Grad Prijedor uspješno sarađuje.
– Već kod prvih ideja o osnivanju zadruge, vodili smo računa da ne ponovimo greške sličnih inicijativa iz prošlosti. Postavili smo sebi veoma jasne ciljeve – ističe Radivoje Vujković, direktor Kooperative. Kooperativa Prijedor obezbjeđuje podršku za svoje članove i kooperante u dva ključna sektora.
To su nabavka repromaterijala i opreme za zadrugare, a po olakšanim modelima plaćanja, te podrška prilikom plasmana voća.
Ovdje takođe intenzivno rade na osmišljavanju i implementaciji razvojnih projekata. Na tom planu, veliku podršku pružaju Grad Prijedor i Gradska razvojna agencija Preda.
– Nakon berbe i skladištenja voća, nastaju najveći problemi, a to je plasman. Kada je rod dobar, kao ove godine, i problem plasmana je veći – navodi Dalibor Jović, jedan od osnivača i član Upravnog odbora Kooperative.
Za ovaj problem, takođe su pronašli rješenje. To su linije za preradu voća i proizvodnju sokova.
Neophodno je u svakodnevno poslovanje, navode u Udruženju voćara Republike Srpske sa sjedištem u Gradišci, uključiti projektni menadžment, istraživanje tržišta, marketing, brendiranje, prodaju, te brojne druge elemente savremenog poslovanja.
– Primjer Kooperative iz Prijedora je uspješan. Našim voćarima, na cijelom području Republike Srpske, neophodan je neki vid udruživanja. Postoje različite metode i različita iskustava. Udruženi možemo mnogo više postići. To je neophodno – kazao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
On napominje da sve više voćara pronalazi alternativu za voće koje, u svježem stanju, ne mogu plasirati na tržište.
To je prerada u malim pogonima. Inicijative iz Prijedora ukazuju da zadrugarstvo treba tretirati kao savremena agrarna preduzeća, sa izraženom socijalno-društvenom ulogom.
Uspješni a nedovoljno afirmisani
Petar Ninić iz Novog Grada, magistar marketinga u agrobiznisu kaže da u domaćem agrarnom sektoru postoji veliki broj izuzetnih primjera koji nisu dovoljno afirmisani.
– Usljed velike ponude svih vrsta agrarnih proizvoda i usluga, oni lokalni, koji su najčešće i najkvalitetniji ostaju, u sjenci i bez mogućnosti da razviju svoj puni potencijal. Razlog tome je nedostatak svijesti i spremnosti domaćih proizvođača da rade na brendiranju i marketingu svojih proizvoda. Ovo je posebno važno u slučaju poljoprivrednih zadruga, koje moraju poraditi na brendiranju i marketingu, a sve u cilju njihovog tržišnog pozicioniranja i prodaje – smatra Ninić.