Priredio: Đorđe Krajišnik
Kako je u razgovoru za Fenu kazala istaživačica za Balkan i EU organizacije Amnesty International iz Londona Jelena Sesar, vlasti u BiH moraju raditi na sistemskim i dugotrajnim rješenjima za smještaj migranata, to je pitanje koje se tiče cijele države i obaveza je da na tome rade svi nivoi vlasti. Važno je, kako je Sesar naglasila, osigurati uvjetan i dostojanstven smještaj i pružiti hitnu humanitarnu pomoć onima koji se trenutno nalaze van centara za privremeni smještaj da bi se izbjegla humanitarna kriza koja je u protivnom neizbježna.
Teška zima
„Neprihvatljivo je da vlasti u Republici Srpskoj još odbijaju da podrže otvaranje centra za privremeni smještaj na svom teritoriju. Neophodno je da vlasti na svim nivoima pokažu više solidarnosti i rade na trajnim i smislenim rješenjima jer će pitanje migracija biti s nama još dugo. Ukoliko vlasti ne osiguraju adekvatan smještaj i neophodnu podršku za hiljade ljudi koji se trenutno nalaze van centara za privremeni smještaj imat ćemo ćemo opet imati jako tešku zimu”, objasnila je alarmantnu situaciju Sesar.
Ona je govoreći o tome koliki je napredak ostvaren na planu upravljanja migracijskim procesom u BiH, rekla da je teško govoriti o suštinskom napretku. Jelena Sesar konstatuje da su vlasti nakon više godina tokom kojih su, posebno na državnom nivou, praktično ignorisale migrantsku situaciju i prepustile upravljanje pitanjima migracija Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), konačno preuzele odgovornost. Prema njenim riječima, prvi put od 2018. godine Ministarstvo sigurnosti i Služba za poslove sa strancima angažovani na ovom pitanju – preuzeli upravljanje centrima za privremeni smještaj i počeli da pružaju određenu podršku vlastima u Unsko-sanskom kantonu, gdje se nalazi najveći broj ljudi.
Iako je, mišljenja je Sesar, pozitivno to što su vlasti preuzele dio odgovornosti za migraciju, u Amnesty Internationalu smatraju da se situacija na terenu nije značajno poboljšala. Naime, kako navode, od oko 6.000 ljudi koji se trenutno nalaze u BiH, oko 2.700 su smješteni u centarima za smještaj migranata. Ostali, zvanični broj je oko 1.500 ljudi, ali sve upućuje da je taj broj znatno viši, živi u zatvorenim tvorničkim halama i napuštenim kućama, a veliki broj i u šumama oko Bihaća i Velike Kladuše.
„Ukoliko država hitno ne obezbijedi dovoljne kapacitete za smještaj, upozorila je, hiljade ljudi će opet dočekati zimu na otvorenom. S obzirom na sredstva koja su uložena u osposobljavanje privremenih centara u prethodnih nekoliko godina, to je, kazala je, teško opravdati. Ono što dodatno zabrinjava je kapacitet domaćih vlasti, a posebno Ministarstva sigurnosti BiH i Službe za poslove sa strancima, da potpuno preuzmu odgovornost i samostalno obavljaju registraciju migranata, identifikaciju ranjivih kategorija te pružaju humanitarnu i drugu pomoć“, dodaje ona.
Realna očekivanja
Govoreći o mogućem povećanju broja dolazaka iz Afganistana i uopće intenziviranju migrantske rute kroz Balkan, zbog aktuelne situacije u toj zemlji, Sesar kaže da je teško predvidjeti kako će ta dešavanja utjecati na broj osoba koje pristižu u ili putuju kroz BiH, ali da je realno očekivati da bi se taj broj mogao povećati. Pored toga ona podsjeća da su Afganistanci najbrojnija grupa među osobama koje putuju balkanskom rutom, a sačinjavaju i najbrojniju grupu u BiH. Te osobe su, dodaje ona, trenutno u izuzetno teškoj situaciji.
„Ono što je najvažnije u ovom momentu je da vlasti u BiH obezbijede neophodnu podršku svim državljanima Afganistana, bez razlike na koji način su ušli u zemlju. To podrazumijeva i učinkovit pristup sistemu azila, adekvatne uslove za privremeni smještaj i obustavu tzv. dobrovoljnih povrataka za državljane Afganistana. Osim toga, države bi trebala da ubrzaju postupak razmatranja postojećih, ali i novih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, kao i reviziju odbijenih slučajeva ako su te osobe još na teritoriju države“, zaključila je Sesar.