National Geographic: Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjera?

Izgledno je da će se vjerovati dezinformacijama ako se one kontinuirano iznova ponavljaju

Autor Analiziraj.ba 

Sagovornici National Geographica su naučno objasnili zašto ljudi vjeruju teorijama zavjera koje su posebno postale sveprisutne u pandemiji koronavirusa.

Obrazloženje je objavljeno u tekstu pod naslovom “Zašto se ljudi drže teorija zavjera” (“Why people latch on to conspiracy theories”).

Kao prvi primjer teorije zavjera navedena je tvrdnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da su posljednji predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama namješteni. Kako je navedeno, njegova tvrdnja je po definiciji teorija zavjere – uvjerava se da su moćni ljudi manipulirali građanima.

S druge strane su sudovi odbacili desetine optužbi da su izbori lažirani. Glavni državni tužitelj William Barr je poručio da nisu pronađeni dokazi da su birači prevareni. I čelnik senatorske većine republikanac Mitch McConnel je tvrdnje stranačkog kolege Trumpa nazvao “čistim teorijama zavjera”.

Socijalni psiholog s Univerziteta California Peter Ditto primjećuje da je Trump kao “oružje” iskoristio ono što je prirodna ljudska tendencija, a to je da samo vjeruje u ono što potvrđuje predodžbu o nekome ili nečemu. Ova tendencija je bila prisutna mnogo prije od nasilnog ulaska Trumpovih pristalica u Kongres i pandemije koronavirusa.

National Geographic je podsjetio da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutak u kojem živimo nazvala vremenom pandemije dezinformacija – vremenom u kojem je nebrojeno informacija među kojima su i one neistinite, a što ima negativne posljedice.

Posljedice su i uništavanje infrastrukture za 5G mrežu nakon što je na društvenim mrežama objavljeno da ona uzrokuje koronavirus.

Stručnjaci smatraju da većina ljudi ne povjeruje lako u laži. Ali kada se dezinformacijama daju jednostavna i laka objašnjenja slučajnih događaja, to onda izaziva osjećaj kontrole, ukazao je socijalni psiholog s Univerziteta Cambridge Sander van der Linden.

U kriznim vremenima teorije zavjera su još privlačnije i zbog toga je teže oduprijeti im se.

Socijalna i politička psihologinja iz Poljske akademije nauka Marta Marchlewska je naglasila da ljudi koriste ono što je nazvala kognitivne kratice da bi lakše donosili odluke i da bi utvrdili u šta trebaju vjerovati.

Istakla je da je to posebno slučaj kod onih koji su anksiozni, koji se osjećaju uznemireno ili su skloni kognitivnom zatvaranju. Takvi pojedinci kognitivnim kraticama žele dati smisao svijetu u kojem žive.

Uočljivo je i to da će se izgledno vjerovati dezinformacijama ako se one kontinuirano iznova ponavljaju.

Još jedan faktor koji doprinosi da se vjeruje teorijama zavjera jeste ono što je označeno kao kolektivni narcizam ili prenaglašeno vjerovanje u značaj kolektiva kojem se pripada.

Istraživanjem psihologinje Marchlewske je utvrđeno da su kolektivistički narcisi skloni tražiti zamišljene neprijatelje i prihvatiti objašnjenja prema kojima su oni drugi krivci. Ovaj osjećaj je posebno izražen onda kada pojedinci iz kolektiva ili cijeli kolektiv propadaju.

– Za neke ljude vjerovanje u zavjere je najbolji način da se nose s psihološkom prijetnjom koja znači njihov neuspjeh – podcrtala je Marchlewska i dodala da je to vjerovatno slučaj kod onih koji su nasilno ušli u Kongres SAD-a.

Napad pristalica na novinare i uništavanje novinarske opreme je pokazatelj onoga što je psiholog Daniel Sulivan s Univerziteta u Arizoni naveo kao “konfrontiranje s onim koji ima osobine podudarne s našim pogledom na zlo”. S tim u vezi, psiholog Ditto je ukazao da se vrlo često stavovi kolektiva kojem se pripada brane instinktivno.

Na vjerovanje utječu i značajni pojedinci. Prema anketi u kojoj je učestvovalo dvije hiljade Amerikanaca, koju je proveo profesor političkih nauka na Univerzitetu u Miamiju Joseph Uscinski, pokazalo se da su vjerovanja građana usko povezana s onim što su rekli politički lideri.

Psihologinja Marchlweska smatra da oni koji vjeruju u teorije zavjera obično traže “spasioca” – nekoga ko će im pomoći da ih zaštiti od neprijatelja koji je spremio zavjeru.

Za nju je nesumnjivo da se utjecajne ličnosti koriste teorijama zavjera i dezinformacijama te je podcrtala da one mogu biti opasno političko oružje za manipulaciju javnosti, a u cilju sticanja moći.

Izvor: National Geographic/Klix

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.