Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Misija) je objavila Monitor mržnje za mjesec decembar 2025. godine, zajedno kumulativnim pregledom incidenata motiviranih predrasudama i mržnjom evidentiranih tokom 2025. godine, koji se nalazi u prilogu.
Podaci prikupljeni tokom 2025. godine ukazuju na kontinuiran obrazac incidenata motiviranih predrasudama i mržnjom širom Bosne i Hercegovine, koji su u najvećoj mjeri bili usmjereni protiv konstitutivnih naroda, ali i protiv drugih manjinskih zajednica. Iako ukupni podaci ne ukazuju na značajan porast broja prijavljenih incidenata u poređenju s prethodnom godinom, priroda i ozbiljnost ovih incidenata nastavlja da bude zabrinjavajuća, s obzirom na njihov karakter, vidljivost u javnom prostoru i potencijal da dodatno naruše sigurnost i već krhko povjerenje između zajednica te povjerenje u institucije. U isto vrijeme, ovi podaci odražavaju samo dio stvarnog stanja, budući da se incidenti motivirani predrasudama i mržnjom i dalje u velikoj mjeri ne prijavljuju. Dodatne informacije o ovoj temu pruža istraživanje Misije koje potvrđuje da neprijavljivanje predstavlja jedan od ključnih izazova u ovoj oblasti. Najvažniji rezultati i preporuke sadržani su u sažetom prikazu pod nazivom, Rezultati i preporuke Istraživanja o neprijavljivanju krivičnih djela učinjenih iz mržnje provedenog 2023. godine, te u cijelom izvještaj pod nazivom, Istraživanje o neprijavljivanju krivičnih djela učinjenih iz mržnje provedeno 2023. godine.
Najčešće vrste incidenata zabilježenih tokom 2025. godine uključivale su oštećenje imovine motivirano predrasudama i mržnjom, verbalne prijetnje i uznemiravanje, kao i zabrinjavajuće oblike govora mržnje, uključujući, između ostalog, javno veličanje osuđenih ratnih zločinaca i negiranje genocida od strane političkih ili društveno uticajnih osoba. Manji broj incidenata uključivao je fizičko nasilje motivirano predrasudama i mržnjom, koje je u nekim slučajevima bilo povezano s djelovanjem navijačkih grupa. Institucionalni odgovor je ostao neujednačen u pogledu pravovremenosti, kvaliteta i dosljednosti, dok se zabrinjavajuća praksa zanemarivanja ili relativizaciju jasnih indikatora predrasude i mržnje nastavila uprkos postojanju adekvatnog zakonodavnog okvira. Iako je policija često postupala blagovremeno u identifikaciji počinilaca, nedosljedna pravna kvalifikacija i neujednačeno postupanje ili nepostupanje tužilaštava, uključujući neistraživanje predrasudnih motiva, negativno je uticalo na odgovornost za učinjena djela i pristup pravdi.
Samo oko jedne četvrtine prijavljenih incidenata bilo je praćeno javnim osudama ili drugim nepravosudnim mjerama, koje su od ključnog značaja za jačanje načela nulte tolerancije prema nasilju motiviranom predrasudama i mržnjom. Tamo gdje su takve reakcije izostale, izostao je i njihov preventivni učinak, dok su pozitivni primjeri brze institucionalne reakcije i javne osude jasno ukazali na značaj i potencijal ovakvog efikasnog odgovora.
U cjelini govoreći, saznanja Misije u ovoj oblasti ukazuju na potrebu za snažnijom i dosljednijom odgovornosti za ovakva djela, kao i za unapređenim preventivnim djelovanjem, s ciljem suzbijanja normalizacije i nekažnjivosti radnji motiviranih predrasudom i mržnjom.
Misija će i dalje ulagati napore u pružanje podrške nadležnim organima u Bosni i Hercegovini u uspostavljanju sistema efikasnog odgovora na nasilje motivirano predrasudama i mržnjom, kroz temeljite, pravovremene i nepristrane istrage i krivično gonjenje, uključujući primjenu strožeg kažnjavanja, osiguranje zaštite i podrške žrtvama, te provođenje efikasnih preventivnih mjera.