Po prvi put u historiji, Zapadni Balkan se pridružio najvećem svjetskom omladinskom pokretu posvećenom prirodi. Uz podršku UNDP-a u Bosni i Hercegovini i BESNet projekta (mreža za bioraznolikost i usluge ekosistema), mladi stručnjaci i aktivisti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije okupili su se u Sarajevu kako bi osnovali Global Youth Biodiversity Network – Zapadni Balkan (GYBN-WB).
Ovaj događaj predstavlja više od regionalnog sastanka. On uključuje Zapadni Balkan u globalni pokret od preko 1,25 miliona mladih iz 172 zemlje, koji se bore za očuvanje bioraznolikosti, utiču na međunarodne pregovore i grade pravednu i održivu budućnost.
GYBN – Glas mladih u globalnoj politici bioraznolikosti
Global Youth Biodiversity Network (GYBN) je zvanično priznata kao međunarodna omladinska koordinaciona platforma Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD). Osnovana 2012. godine, mreža je prerasla u globalnu koaliciju od preko 550 omladinskih organizacija i pokreta, sa 53 nacionalna ogranka i 4 regionalna ogranka.
Ova platforma omogućava stipendije za omladinske delegate u globalnim pregovorima, obezbjeđuje da se glas mladih čuje u kreiranju okvira za bioraznolikost, te je kroz svoje kampanje, projekte i zagovaranje doprijela do više od 12,8 miliona ljudi širom svijeta.
Sama Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) – koju je potpisalo 196 zemalja – najvažniji je međunarodni sporazum o zaštiti prirode, zasnovan na tri stuba:
- Očuvanje biološke raznolikosti
- Održivo korištenje prirodnih resursa
- Pravedna i jednaka raspodjela koristi od genetskih resursa
Kako izvještaj IPBES-a upozorava da je milion vrsta pred izumiranjem, uključivanje mladih u GYBN postaje ključno za postizanje ciljeva Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, koji predviđa zaštitu 30% kopna i mora do 2030. godine (“30×30”).
Zašto je važan Zapadni Balkan?
Zapadni Balkan je jedno od najvećih evropskih uporišta bioraznolikosti, sa ekosistemima od globalnog značaja:
- Prašume u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, među posljednjim očuvanim u Evropi.
- Divlje rijeke poput Une, Neretve, Drine i Vjose, koje čuvaju jedinstvenu slatkovodnu floru i faunu.
- Rijetke i ugrožene vrste, uključujući balkanskog risa, kudravog nesita, evropsku tisu, stepskog božura i bjeloglavog supa.
- Više od 5.000 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske i reliktne za Dinaride i riječne doline.
Međutim, regija je i izuzetno ranjiva. Projekti izgradnje hidroelektrana, nekontrolirana sječa šuma, fragmentacija staništa i klimatske promjene stavljaju prirodu pod ogroman pritisak.
Formiranjem GYBN Zapadni Balkan, mladi šalju jasnu poruku: ujedinjeni su u odbrani svoje prirode i zajedničke budućnosti.
Bosna i Hercegovina: Snažno liderstvo za zajedničku budućnost
Bosna i Hercegovina ima centralnu ulogu u novoj mreži kroz tim koordinatora, kojeg čine:
Adla Kahrić – Nacionalna kontakt tačka za Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD) u Bosni i Hercegovini, konsultantica i stručnjakinja za bioraznolikost i zaštićena područja, sa bogatim međunarodnim iskustvom u politikama zaštite bioraznolikosti morskih ekosistema.
Belma Nahić – Nacionalna koordinatorica za Bosnu i Hercegovinu, stručnjakinja za bioraznolikost i zaštićena područja, sa bogatim međunarodnim iskustvom u očuvanju prirode, upravljanju zaštićenim područjima i radu sa zajednicama.
Emir Delić – Koordinator za Federaciju BiH, konsultant i stručnjak za bioraznolikost, poznat po radu na upravljanju velikim zvijerima, i očuvanju šumskih i akvatičnih ekosistema, sa dokazanim međunarodnim iskustvom i rezultatima u Zapadnom Balkanu i globalno.
Tanja Šnjegota – Koordinatorica za Republiku Srpsku, stručnjakinja i zagovaračica očuvanja prirode, sa snažnim doprinosom u oblasti civilnog društva i omladinskih inicijativa za zaštitu okoliša.
Ovaj tim osigurava da se glasovi mladih iz cijele BiH čuju, te da se lokalne inicijative povežu sa globalnim procesima.
Kroz GYBN Zapadni Balkan, mladi iz regije će:
- Izraditi regionalni akcioni plan za očuvanje bioraznolikosti.
- Aktivno učestvovati u pregovorima CBD COP17, gdje će se odlučivati o provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost.
- Razmjenjivati iskustva – od zaštite rijeka u Albaniji i BiH, preko šuma Crne Gore, do koridora za divlje životinje u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
- Stvoriti zajednički omladinski glas sposoban da utiče na vlade, donatore i međunarodne institucije.
Prekretnica za region
Sarajevski sastanak dokazao je da mladi nisu lideri budućnosti – oni su lideri sadašnjosti. Sa znanjem, energijom i vizijom, oni grade mostove preko granica u jednom od ekološki
najbogatijih, ali i politički najsloženijih regiona Evrope.
„Osnivanje GYBN Zapadni Balkan nije samo formiranje mreže – to je pokret. Mladi su spremni da brane naše rijeke, šume i vrste, i da daju snažan glas našem regionu u globalnoj borbi za prirodu,“ poručeno je na sastanku.
Nakon pokretanja, GYBN Zapadni Balkan će:
- Izraditi regionalnu strategiju djelovanja.
- Ojačati saradnju sa javnim i privatnim sektorom, univerzitetima, NVO-ima i donosiocima odluka.
- Fasilitirati razmjenu iskustava i najboljih praksi između zemalja Zapadnog Balkana.
- Osigurati značajnu ulogu mladih u provedbi Globalnog okvira za bioraznolikost (GBF) 2030.
- Promovisati edukativne i zagovaračke aktivnosti za podizanje svijesti o bioraznolikosti među mladima i širom javnošću.
- Podržavati razvoj inovativnih projekata i inicijativa mladih u oblasti zaštite prirode i održivog razvoja.
Ovo je više od mreže. Ovo je pokret. Mladi Zapadnog Balkana ustaju kao branioci prirode i graditelji održive budućnosti.