Mir se gradi na pravdi


Blog šefa Delegacije Evropske unije/specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

Piše Johann Sattler

Prenosi: Oslobođenje

Ove sedmice dok se sjećamo žrtava srebreničkog genocida, u solidarnosti s preživjelima, ponavljamo svoju posvećenost dovođenju počinitelja pred lice pravde.
Unazad dvije generacije, Evropska unija dala je novi zamah pokretu koji je pomogao da se saniraju ratne rane i izađe iz sjene sukoba, neprijateljstva i sumnji. Naši preci u toj poslijeratnoj generaciji suočili su se sa naslijeđem moralnog kolapsa. Dug put ka oporavku potpomognut je isticanjem zajedničkih vrijednosti humanosti, empatije, tolerancije i pravde. Obilježile su ga jednostavne, a ipak izuzetno snažne geste. Tu, prije svega, mislim na Willyja Brandta. Dvadeset i pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata klečao je pred spomenikom žrtvama varšavskog geta, u izuzetnom činu poniznosti i istinske molbe za oprost. Ta je gesta promijenila društvenu i političku dinamiku poslijeratne Evrope.


Memorijalni centar Potočari čuva sveto sjećanje na ubijene u srebreničkom genocidu. Fabrika akumulatora ostaje u svom izvornom stanju, oronula i napuštena, kao sumoran i rječit podsjetnik na prošlost koju nije moguće izbrisati. Ali spomenici nisu sačinjeni samo od zemlje i kamena već i svakodnevnih djela, trajne posvećenosti i odlučnosti živih da svjedoče u ime mrtvih. Evropska unija podržava Memorijalni centar i napore započete hrabrošću i upornošću preživjelih u Srebrenici. Također, podržavamo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i Međunarodnu komisiju za nestale osobe (ICMP), dvije organizacije koje su dale nemjerljiv doprinos utvrđivanju istine o dešavanjima u julu 1995. godine.
Njihov doprinos je bio ključan, jer se mir gradi isključivo na pravdi, a pravda na istini. Nakon svakog rata postoje oni koji insistiraju da su zločini počinjeni na svim stranama. Postoje i oni koji žele prebaciti odgovornost i kreirati iskrivljeni narativ kojim se oslobađaju vlastite krivice. Međutim, činjenice o genocidu u Srebrenici su neosporne. Odgovornost je na počiniocima ubistava i njihovim naredbodavcima. Istina je utvrđena u sudskim postupcima i potkrijepljena bolnim i neupitnim pojedinostima. Svaki korak koji društvo učini ka boljoj budućnosti i dalje od zlih namjera iz prošlosti, zahtijeva jasnoću i odlučnost. Na ovom dugom putu nema mjesta za poricanje, niti za alternativne historije. Ratne rane mogu se iscijeliti samo priznavanjem istine i preuzimanjem odgovornosti. U tome je bio smisao hrabrog čina Willyja Brandta u Varšavi, čina koji je poduzeo neko ko se suprotstavio nacistima i zločinima za koje je tražio iskupljenje.


Znam da je danas velika većina građana u Bosni i Hercegovini potpuno posvećena isticanju zajedničkih vrijednosti duboko ukorijenjenih u kulturi ove zemlje. Svako sa jasnim i kritičkim pogledom može vidjeti da su sistematska kršenja ljudskih prava, dominantno prisutna tokom sukoba, bila neuobičajena. Sada je prioritet da se konsoliduju kapaciteti zemlje za procesuiranje predmeta ratnih zločina i osigura efikasno poštivanje prava žrtava koje su preživjele gruba kršenja ljudskih prava. Prema žrtvama se treba odnositi s poštovanjem. Povreda koja im je nanesena mora biti priznata. Niko ne smije imati mogućnost da im prijeti ili ih zastrašuje. Posebno žrtvama torture.


Poštivanje vladavine prava temeljni je zahtjev za pristupanje Evropskoj uniji i za povratak zajedničkim vrijednostima na kojima se grade oporavak i napredak. To je proces koji se ne započinje automatski, već zahtijeva hrabro i principijelno vođstvo s najviših nivoa vlasti. Ohrabrujem tri člana Predsjedništva BiH da zajednički odaju počast svim civilnim žrtvama – ove godine, 25 godina nakon završetka rata. To bi bio važan doprinos početku promjene dinamike poslijeratne Bosne i Hercegovine – kao što je Brandtova gesta 1970. godine promijenila dinamiku poslijeratne Evrope. Nova generacija u Bosni i Hercegovini je započela proces obnove, zajednički iznalazeći mogućnosti za stvaranje boljeg društva što je vidljivo u zajednicama širom zemlje. EU iz dana u dan podržava ove procese. Dok obilježavamo 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, na konkretne načine nastavljamo podržavati napore kojima se građani Bosne i Hercegovine vraćaju vlastitim vrijednostima. Vjerujem da ćemo time na primjeren i konkretan način odati počast stradalima i pokazati istinsku solidarnost s preživjelima.

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.