Piše: Marija Arnautović, media.ba
foto: Mediacentar Sarajevo
Tužilac Darko Martinčević je kontakt osoba za novinare i novinarke u Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS). Ovaj mehanizam u kantonalnom Tužilaštvu uspostavljen je prije osam mjeseci, a njegov posao je da komunicira i koordinira s novinarskim udruženjima, samim novinarima, te agencijama za provođenje zakona uključenim u istragu i procesuiranje krivičnih djela počinjenih protiv osoba koje obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informiranja.
Kontakt osoba za novinare i novinarke imenovana je na inicijativu glavne tužiteljice KS i uz pomoć Misije OSCE u Bosni i Hercegovini (BiH). Cilj ovih aktivnosti, koje prate sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava i međunarodne preporuke i smjernice, je djelotvorna i efikasna krivičnopravna zaštita novinara i novinarki i ostalih medijskih radnika.
Ured glavne tužiteljice vršiće nadzor kako bi osigurao da se ovi predmeti rješavaju prioritetno i efikasno. Riječ je o prvom takvom mehanizmu u Bosni i Hercegovini.
“Menadžment Tužiteljstva KS na čelu sa glavnom tužiteljicom Sabinom Sarajlijom cijeneći ulogu koju novinari imaju u društvu, prepoznao je potrebu uspostavljanja unaprijeđene dvosmjerne i bolje komunikacije između Udruženja BH novinari i svih drugih novinarskih udruženja i novinara. Uspostavljanje kontakt tačke znači upravo izraz da se uspostavi bolji i efikasniji način komunikacije između novinara i kantonalnog Tužiteljstva, a što je opet i na tragu Komunikacijske strategije Viskokog sudskog i tužilačkog vijeća”, kaže tužilac Darko Martinčević u razgovoru za Mediacentar Sarajevo.
Kontakt osoba u Tužilaštvu KS imenovana je nakon prvog koordinacijskog sastanka o sigurnosti novinara i novinarki u Kantonu Sarajevo, koje je iniciralo Tužilaštva KS, u saradnji sa Misijom OSCE-a. U aprilu su predstavnici Udruženja BH novinari i Društva novinara, predstavnici policijskih agencija Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova KS, te ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur izrazili opredijeljenost za unapređenje rada na prijavama koje tretiraju ugrožavanje sigurnosti i napade na novinare i novinarke.
Na koji način funkcioniše kontakt novinara sa vama i šta trebaju biti rezulatati ovog mehanizma?
Što se tiče krivičnih prijava i postupka prijavljivanja krivičnog djela, ona je ostala kao i prije. Zakon o krivičnom postupku regulirao je kako se podnosi krivična prijava, dakle ili nadležnoj policijskoj upravi ili direktno Tužiteljstvu gdje se one zaprimaju i formiraju se predmeti. Smisao kontakt tačke je da se, nakon podnošenja krivične prijave, osigura efiksniji i brži način dobijanja povratne informacije o stanju tog predmeta, normalno onoliko koliko to ciljevi istrage dozvoljavaju. Dakle, da se nakon što se prijavi krivično djelo izbjegne formalni način komunikacije, odnosno podnošenje pismenih akata kojim će se pismeno odgovarati. Ovako stvari idu direktno u komunikaciju koja je brža i adekvatnija.
Zbog čega je sve to važno?
Pored kontakt tačke u okviru Tužiteljstva KS, predmetima u kojima se kao oštećeni javljaju novinari, a radi se o krivičnim djelima koja su povezana sa njihovom djelatnošću, imaju prioritetni značaj, odnosno dat im je prioritetni status. I Ured glavne tužiteljice kroz kontinuirani nadzor nad tim predmetima osigurava efikasno postupanje. Samo uspostavljanje kontakt tačke i određivanje tog prioritetnog statusa je važno prije svega zbog uloge koju ima novinarski rad i novinarska profesija za funkcioniranje društva. Sve ovo je izraz Tužiteljstva da kroz svoj rad, kroz svoju nadležnost, znači procesuiranje i gonjenje počinilaca krivičnih djela, pruži zaštitu novinarima i stvori jednu atmosferu unutar koje će novinari biti zaštićeni, da im bude omogućeno da na slobodan način obavljaju svoj posao i budu zaštićeni od bilo kojeg neželjenog, neprimjerenog ili nedozvoljenog kontakta. Najčešće krivično djelo gdje se novinari pojavljuju kao žrtve je ugrožavanje sigurnosti.
Koliko vam se novinari obraćaju i da li već sada možemo govoriti o nekim konkretnijim pokazateljima kada je riječ o preveniranju napada na novinare i novinarke?
Najčešće kontakte imamo sa Udruženjem novinara ili pojedinim portalima koji se u najvećem broju slučajeva interesiraju za činjenicu da kantonalno Tužiteljstvo ima kontakt tačku. Manje je bilo ostvarenih kontakata sa novinarima koji se pojavljuju kao oštećeni u nekom krivičnom djelu pa da se sad interesiraju za neki određeni predmet. Nadam se da će se to promijeniti kako novinari budu više znali da postoji kontakt tačka kojoj se mogu obratiti i preko koje mogu dobiti određene informacije. Kontakt tačka postoji nekih osam mjeseci, nije to dug period. Bez obzira na to možemo biti zadovoljni uspostavljenom saradnjom, a ona se može unaprijediti i na tome ćemo raditi u narednom periodu.
Koliko je kontakt tačka važna u smislu ohrabrivanja novinara i novinarki da prijavljuju napade?
Svako krivično djelo se mora prijaviti i nadamo se da ćemo uspostavljanjem kontakt tačke i statusa prioritetnog predmeta ohrabriti novinare da prijave svaku situaciju u kojoj su bili žrtve nekog napada. Ali ne možemo očekivati da će samo kontakt tačka i prioritetni status predmeta riješiti pitanje napada na novinare. To ipak zahtijeva neki širi društveni angažman cijele zajednice kako bi se kreirala klima u kojoj bi novinari bili zaštićeniji i mogli slobodnije da obavljaju svoj posao.
Neke potencijalne izmjene zakona svakako bi možda mogle pomoći i tu bi se onda možda i dali dodatni alati tužiteljstvima kako bi mogli procesuirati takve napade i tim procesuiranjem i poslati poruku i preduprijediti svaki drugi napad. A prioritetnim radom na predmetima bi se osiguralo efikasno postupanje.
Koliko prioritetan rad na predmetima u kojima su novinari i novinarke oštećeni može slati poruku cijeloj zajednici da su napadi na novinare kažnjivi?
Mi se nadamo da ćemo svakako takvim postupanjem, ili određivanjem prioritetnog statusa, upravo poslati takvu poruku i osigurati da se ti predmeti završe efikasno i u nekom razumnom vremenu i na taj način da se svima koji čine takva krivična djela pošalje poruka da to neće ostati nekažnjeno.
Imamo u potpunosti neregulisan online prostor, gdje vidite potrebne izmjene u toj sferi kako bi se online nasilje zaustavilo ili smanjilo?
Što se tiče zlostavljanja u online prostoru, to nije samo specifičnost BiH, to je fenomen koji je globalni. Stvaranje nekog zakonskog okvira u kojem bi se regulisalo ponašanje u online prostoru je svakako poželjno i ukoliko bi zakonodavac napravio izmjene zakona, ukoliko bi se definisao online prostor i ponašanje u okviru njega, kantonalno Tužiteljstvo će takva zakonska rješenja primijeniti i osigurati zaštitu svima onima koji doživljavaju zlostavljanje u tom prostoru.