Kako urediti radni prostor da podržava naše zdravlje i produktivnost?

Bilo na radnom mjestu, bilo u improvizovanom kućnom uredu, neminovno je da ćemo provesti dosta vremena sjedeći za kompjuterom/laptopom, čitajući i pripremajući se za ispite, pišući naučne radove… Kako možemo optimizirati svoj radni prostor da podržava naše zdravlje i produktivnost? Praktične i jednostavne savjete podijelio je s nama diplomirani dizajner interijera, sa višegodišnjim iskustvom rada na Bliskom istoku, Zlatan Pejdah.

Zdravlje na prvom mjestu: kako urediti svoj (kućni) ured da bude funkcionalan i zdrav po našu kičmu i naše oči?

Doktoranti/ce, odnosno osobe od kojih je većina – sudeći po statistikama Agencije za statistiku BiH – u 30-tim godinama života pred sobom imaju intenzivne intelektualne zahtjeve koji često nalažu naglašeno sjedilački stil života. Kakve specifične savjete o dizajnu interijera možete izdvojiti za ovu društvenu grupu i njihove (kućne) urede?

“Svaki klijent kojeg sam imao u posljednjih 10 godina, koliko već radim dizajn interijera poslovnih objekata, klinika i bolnica na Bliskom istoku, postavio mi je slično pitanje. Međutim, ne postoji univerzalni odgovor, osim da se trebaju pravilno identifikovati potrebe trenutnih radnika/ca, navike trenutne radno dominantne generacije, kao i uopće vanjski geografski, ekonomski ili politički faktori koji mogu utjecati na radno okruženje. U takve faktore spada i COVID-19 pandemija koja je – kako i svjedočimo – značajno protresla tradicionalna radna okruženja (fiksne radne smjene i fiksan prostor) širom svijeta.

Ako se fokusiramo na milenijalce/ke (osobe trenutno u 30-tim godinama), za njih možemo reći da u pravilu preferiraju raditi u više različitih okruženja koja mogu mijenjati svakih nekoliko sati (npr. u uredu, kafiću, “co-working” prostoru, parku i sl.). Samim tim i radni prostor u poslovnom objektu trebao bi da bude fleksibilan i da ponudi površine koje dozvoljavaju tišinu, koncentraciju i privatnost, ali i prostore za sastanke i druženje.”

Dobro promisliti o funkcionalnosti, veličini i položaju namještaja

“Pošto radni prostor treba da koristimo cijeli radni dan (u pravilu 8 sati) 5 dana sedmično, moramo dobro promisliti o funkcionalnosti, veličini i položaju svakog komada namještaja. Radni stolovi dužine do 140 cm sasvim su dovoljni – za masivnim stolovima više nema potrebe jer su današnji kompjuteri, a i količina papirnog materijala kojeg svakodnevno koristimo, mnogo manji nego tokom 1990-tih godina. S ergonomskog aspekta posmatrano, preporučuje se koristiti radne stolove sa podesivom visinom, čime se korisniku/ci dozvoljava da sjedi, ali i da stoji tokom rada, pa čak i da radi lagane vježbe (npr. koristi stazu za hodanje ili mini steper dok čita članak na laptopu). 

Svakako, posebnu pažnju treba obratiti na stolice. Među vodećim brendovima koji proizvode ergonomske stolice koristeći materijale koji “dišu” i koje obraćaju pažnju na dimenzije i položaj određenih dijelova stolice (npr. rukohvata, za bolju upotrebu mobitela) su Herman Miller, Stealcase i Wilkhahn. Naprimjer, ON chair by Wilkhahn u potpunosti prati i “kreće se” sa tijelom. Međutim, uprkos tome, niti jedna stolica nije idealna za dugotrajno sjedenje od 8-10 sati dnevno, 5 dana sedmično. Za opće zdravlje, za zdravlje kičme, potrebno je kretanje i promjena položaja – drugim riječima, preporučuje se naizmjenično korištenje kako tradicionalnih stolica, tako i stolova za sjedenje (“standing desks”), yoga lopti za sjedenje, stolica klečalica (“kneeling chairs”), klupica ili kauča jer jedino na taj način aktivno koristimo mišiće tijela čime preveniramo ili makar ublažavamo zdravstvene tegobe i bolove u leđnom i vratnom dijelu kičme.”

Ovakvi savjeti našeg sagovornika, dizajnera interijera Zlatana Pejdaha, u skladu su sa savjetima o važnosti kretanja o kojima smo pisali ranije – u kratkom vodiču za ublažavanje negativnih posljedica sjedilačkog života dostupnom ovdje.

Preporučujemo da izračunate putem besplatnog online kalkulatora koje su idealne dimenzije radnog stola i stolice za Vašu visinu – ova informacija je korisna bilo da se odlučite za kupovinu ili pravljenje novog radnog stola, ali i da načinite sitne i jeftine preinake na postojećem stolu i stolici (npr. podesiti visinu postojećeg stola ili stolice, dodati deblju sjedalicu na stolicu, dodati pomičnu podlogu za laptop koja će dozvoliti stajanje tokom rada i sl.)

Kvalitet zraka i osvjetljenje u radnom prostoru iznimno su bitni

“Prevashodno treba imati na umu protok zraka i ventilaciju – boje i oblici mogu se drastično mijenjati od trenda do trenda, ili od ukusa korisnika/ca, ali ono što uvijek ostaje nepromjenjivo i neopisivo važno za sve dizajnere interijera je kvalitet zraka i – zdravlje pluća. Stoga, redovno provjeravajte ventilacijski sistem i vodovodne cijevi (radi sprečavanja pojave vlage, plijesni i bakterija), čistite filtere na klima uređajima, otvarajte prozor svakodnevno i trudite se da ne pušite cigarete u zatvorenom prostoru u kojem provodite mnogo vremena…”, naglašava Pejdah.

Nije nadomet spomenuti da su određena istraživanja pokazala da namještaj od presovanog drveta, pa i tepisi, mogu biti izvor formaldehida (otrovnog, bezbojnog plina jakog mirisa koji je dokazano kancerogen). Drvo kao prirodni materijal ne sadrži nikakve štetne materije po ljude, međutim u drvnoj industriji koriste se određena ljepila koja u svom sastavu imaju formaldehid (npr. u pločama od iverice, OSB  i sl.), a ovakvi proizvodi vrlo se često koriste u zatvorenim prostorima i stoga mogu predstavljati ozbiljan problem za  krajnje  korisnike/ce. Naime, do emisije formaldehida dolazi u uslovima povećane temperature i vlage, te ga čovjek direktno udiše i pritom ugrožava svoje zdravlje, a što se može uočiti kroz suzenje očiju, osjećaj peckanja u grlu, poteškoće prilikom disanja i sl.

“Drugi bitan faktor je osvjetljenje. Starije generacije se sjećaju kako je neugodno čitati pod svjetlom svijeća; mi možemo donekle razumjeti taj osjećaj nelagode zbog bolova u očima i glavobolje uzrokovane ekranima. Tim tegobama doprinosi loše osvjetljenje – istraživanja su pokazala da hladno svjetlo (npr. fluorescentno svjetlo od 5000K ili hladnije u kombinaciji sa nevidljivim treperenjem) može izazvati depresiju i slične psihološke probleme. Ipak, ne treba pretjerivati ni sa toplinom svjetla, jer pretopla svjetla izazivaju dodatni napor u očima umanjujući vidljivost objekta.

Konkretno, svjetlo od 3000K je dobro za stambeni prostor jer nam pomaže u praćenju biološkog sata – podsjeća nas na zalazak sunca i sugeriše organizmu da je vrijeme za odmor. To, dakako, nije uopće produktivno za radni prostor jer može izazvati migrene, pogotovo kod ljudi koji su imali lasersku operaciju očiju. Stoga, za radni prostor najbolje je svjetlo od 4000K koje se jednako rasprostire. Povrh toga, treba obratiti pažnju na CRI indeks (“Color Rendering Index”) koji pomaže našim očima da brže prepoznaju boje i oblike. Tako će parking ili ulično svjetlo imati CRI 40 što izaziva napor i umor u očima, dok će stambene lampe obično imati raspon od 70-80. Za urede se preporučuje imati viši CRI indeks – 90+ (na skali do 100).”

Dobro osmišljen interijer u službi povećanja produktivnosti

Kako uštedjeti vrijeme zahvaljujući dobroj organizaciji knjiga, dokumenata i tehnologije?

“Danas se u zapadnom svijetu prvenstveno koriste digitalni fajlovi, dokumenti i knjige koje su često skladištene na “cloudu” te uopće nema potrebe za velikim policama i fizičkim arhivama, kako na radnom mjestu, tako i u kućnom uredu. Stoga je možda važnije obratiti pažnju kako efikasno organizovati digitalni radni sadržaj.”, naglašava Pejdah.

Neki od važnih savjeta za organizaciju digitalnog sadržaja koji dozvoljavaju povećanje produktivnosti podrazumijevaju:

  • Spašavanje važnih fajlova uporedo i na laptopu/kompjuteru i na cloud-u (Google Drive, Microsoft OneDrive, Dropbox i sl.), i eventualno i na USB-u
  • Brisanje duplih fajlova na laptopu (ili kreiranje foldera “Arhiva” za sve duple fajlove ili one za koje niste sigurni da li će vam trebati, pa ne želite još da ih izbrišete)
  • Imenovanje foldera prema imenu osobe/kompanije na koju se sadržaj foldera odnosi, prema datumu/godini (npr. računi i uplatnice za 2021. godinu), nazivu projekta (ili nastavnog predmeta), ili odjela/odsjeka
  • Smještanje svih fajlova u tematski relevantne foldere
  • Kada dajete naziv fajlu, izbjegavajte korištenje nepovezanih nizova slova (“asfsdjnmikag.docx”) ili općih, nepotpunih naziva (“draft1.docx”) koji će onemogućiti i/ili osjetno otežati naknadni pronalazak traženog dokumenta. Umjesto toga, dajte što informativniji naziv svakom fajlu: npr. naslov rada – naziv predmeta – svoji inicijali – datum. Što više ključnih riječi stavite u naziv fajla, kasnije će vam biti lakše putem “search” opcije pronaći svoj dokument, a i smjestiti ga unutar prikladnog foldera (npr. unutar foldera koji nosi naziv predmeta).
  • Budite oprezni sa riječju “finalna verzija” u nazivu fajla – znamo za slučajeve dokumenata koji su nosili naziv “finalna, finalna, finalna verzija”, što je veoma zbunjujuće pogotovo nakon određenog vremena. Pokušajte sa sljedećom praksom: neka samo jedan, finalni dokument nosi naziv “finalna verzija”, a sve verzije prije toga, neka nose naziv “verzija 1 – datum”, “verzija 2 sa ispravkama – datum”, “verzija 3 sa komentarima osobe X – datum” itd.
  • Organizujte digitalne fotografije po godini, mjesecu i/ili važnim događajima
  • Ako imate mnoštvo fajlova koje treba da preimenujete i organizujete u folderu, može vam biti od pomoći sljedeća tehnika: otvorite folder u kojem se nalaze fajlovi koje želite preimenovati i organizovati, desnim klikom otvorite padajući meni i odaberite “Sort by Date”, a potom smjestite sve fajlove nastale tokom jedne godine (koji će sada biti grupisani u jedan niz, a ne razbacane svuda po folderu) u foldere nazvane po godinama  (npr. Fotografije 2019, Fotografije 2020, Fotografije 2021). Ako želite da preimenujete i same fajlove, možete se koristiti besplatnim online alatima za preimenovanje velikog broja fajlova odjednom, kakav je KuKnet FileRenamer.
  • Kad ste uredno nazvali fajlove i foldere, te uspješno organizirali fajlove u foldere – održavajte taj uspostavljeni sistem: nove fajlove ne gomilajte na desktopu ili “Downloads” folderu, nego ih odmah (ili makar na sedmičnoj bazi) smjestite na pravo mjesto.

Ako ipak treba da imamo i značajnu količinu štampanih materijala i knjiga u našem radnom prostoru, onda sljedeći savjeti mogu biti korisni:

  • Često korišteni predmeti treba da su nadohvat ruke, rjeđe korišteni predmeti treba da su u kutiji i/ili u pozadini police
  • Organizatori za papir, kutije i korpe sa različitim oznakama (npr. oznake različitih nastavnih predmeta, fakultetski obrasci, računi i uplatnice i sl.) pomažu u sortiranju važnih dokumenata i sprečavaju gomilanje i nered na radnom stolu i policama
  • Uštedu prostora predstavlja pričvršćivanje ormarića ili držača za papir/časopise ili često korištene sitnice na vertikalne površine (zid, bočna strana polica i sl.) 
  • Ploča obješena na zid uz radni sto može poslužiti kao “komandni centar” na kojem se nalaze papirići sa istaknutim informacijama o predstojećim obavezama (“to-do list”), razni podsjetnici, motivacijske poruke i sl.
  • Pripremite tzv. stanicu za punjenje (“charging station”) elektronskih uređaja – stavite jedan produžni kabl uz radni sto koji će služiti za napajanje mobitela, laptopa, kompjutera i drugih važnih uređaja koje koristite u radnom prostoru.
  • Korištenje harmonika-fascikle za pohranu računa i uplatnica (npr. uplatnice za školarinu koje ćete grupisati hronološki po godini studija)
  • Održavanje uspostavljenog sistema odlaganja (korpe, kutije, organizatori za papir) lakše je i iziskuje manje vremena kad se radi svakodnevno (5 minuta posvetiti danas lakše nam pada nego posvetiti 3-4 pa i više sati na kraju mjeseca kada moramo sređivati brdo papira odjednom).

Ured bez ureda – kako napraviti svoj radni kutak u kući?


“Ako želite osigurati da radni prostor podržava vaše zdravlje i produktivnost i u mogućnosti ste izdvojiti novac za to, onda svakako preporučujem unajmljivanje školovanog i iskusnog dizajnera/ice interijera. Ako ste odlučili samostalno transformisati mali kutak vaše kuće – naprimjer neiskorišteni ćošak dnevnog boravka, sobe ili hodnika, prostor uz prozor, ili ispod stepenica, ormar ili ostavu – onda bih preporučio da obratite pažnju da imate dovoljno prirodne svjetlosti te da birate namještaj u neutralnim bojama kako biste umanjili iritaciju očiju.”, ističe Pejdah.


Idealno je, dakle, pronaći kutak pored prozora radi osiguranja prirodne svjetlosti. Međutim, važno je da naš radni sto bude postavljen paralelno sa prozorom – jer, ukoliko budemo sjedili nasuprot prozora ili je prozor iza naših leđa, ometat će nas odbljesak na ekranu kompjutera/laptopa. Drugi pametan potez je uložiti u nefluorescentnu sijalicu koja ne treperi (flicker-free & glare-free lighting). Naprimjer, energetski efikasne LED sijalice koje imitiraju prirodnu svjetlost predstavljaju dobru opciju. Čak, moguće je pronaći i lampe koje imaju opciju prigušivanja i mijenjanja topline.

Povrh odabira izvora svjetlosti za smanjenje napora u očima, izbjegavanje zamagljenog vida i glavobolja, opći savjeti za uređenje podrazumijevaju i da treba učiniti taj (mirni) kutak što ugodnijim za rad, a što jednostavnijim za održavanje – bez gomilanja tekstila, ukrasa i predmeta koje ne koristimo svakodnevno. Radna površina treba da je uvijek čista i spremna za početak našeg rada. Takva površina u pravilu djeluje motivirajuće – zar nije lakše sjesti i započeti rad ako ne moramo učiniti nikakve pripremne predradnje?

Mali “zeleni” trikovi za inspirativan i motivirajući radni prostor

“Masovno se okrećemo ka tome da učinimo naše radno okruženje što “zelenijim” – ako na Pinterestu ukucate “biophilia” ili “biophilic interior design”, bit će vam vrlo brzo jasno koliko je taj trend zastupljen, i može vam poslužiti kao inspiracija da oplemenite svoj radni prostor biljkama i predmetima napravljenim od prirodnih materijala (npr. drvo ili kamen umjesto plastike, metala i stakla). Istraživanja pokazuju da je i zdravije i ugodnije za ljude biti okružen prirodnim, a ne umjetnim materijalima.”, navodi na koncu Pejdah.

O Zlatanu Pejdahu:

Zlatan Pejdah (1987., Sarajevo) diplomirao je na studiju Dizajn interijera na Virginia Commonwealth University (SAD). Ovaj talentovani i uspješni dizajner interijera primio je, između ostalih, i nagradu Arab Engineering Bureau (AEB) za izvrsnost u dizajnu 2012. godine. Ima desetogodišnje iskustvo rada na Bliskom istoku, prvenstveno u Dohi (Katar) i Dubaiju (Ujedinjeni Arapski Emirati), gdje radi dizajn interijera na brojnim projektima veličine do 40000 m2 (uključujući i bolnice i klinike, poslovne prostore za vladu i multinacionalne klijente kakvi su Shell, Olympus, Ferrari i Maserati).

***

VAŠ GLAS JE VAŽAN!

Ako ste doktorant/ica ili doktor/ica nauka, kristalno vam je jasno koliko finansijski, psihički i fizički zahtjevan može biti doktorski studij. Ukoliko ste stava da doktoranti/ce treba da se uzajamno pomažu, pozivamo vas da podijelite svoje utiske o studiju i praktična zapažanja i preporuke putem ankete: https://forms.gle/EbDVhSYQHWYc9NmPA

Anketu mogu popuniti trenutni doktoranti i doktorantice iz BiH bez obzira na to šta i gdje studiraju, kao i doktori/ce nauka bez obzira da li su studirali/e po predbolonjskom ili bolonjskom sistemu. Također, anketu mogu popuniti i osobe iz BiH koje studiraju ili su studirale izvan BiH.

Ukoliko ste doktori/ce nauka, pozivamo vas da uputite korisne savjete trenutnim i budućim doktorantima i doktoranticama iz Bosne i Hercegovine putem ankete: https://forms.gle/M7sqf9azXiVbJxgh6

putdoktorantice.com

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.