1. Izazovi mladih u BiH: Prepreke ili prilike?
Biti mlad u Bosni i Hercegovini je, blago rečeno, izazovno. Naizgled beskonačan entuzijazam mladih često se sudara sa stvarnošću – nepovoljni ekonomski uvjeti, neusklađen obrazovni sistem i nedostatak mogućnosti, što ih tjera da se konstantno pitaju: Ostati ili otići? Institut za razvoj mladih KULT već dugi niz godina radi na tome da ta dilema ne završi uvijek jednosmjernom kartom iz BiH, iako ne osuđuje one koji to učine. Naša uloga je usmjerena ka tome da osiguramo mladima priliku da se aktivno uključe u društvene procese, čak i kada se čini da su vrata pred njima zatvorena. Ključna komponenta našeg rada odnosi se na saradnju s institucijama vlasti, fokusirajući se na kreiranje okvira i strategija koje bi omogućile dugoročne promjene namjesto kratkoročnih rješenja.
Međutim, izazovi s kojima se mladi suočavaju nisu samo ekonomski. Nedostatak prilika i apsurdni uvjeti zapošljavanja, poput onih u konkursima koji zahtijevaju „dvije godine radnog iskustva“ za početničke pozicije, dodatno frustriraju mlade koji izlaze iz obrazovnog sistema. Takvi uvjeti, s jedne strane, ukazuju na manjak odgovarajuće radne snage, dok s druge strane stvaraju barijere mladima da uopće uđu na tržište rada. Prema našoj Analizi položaja i potreba mladih u BiH to je jedan od glavnih razloga zašto mladi napuštaju zemlju.
Institut nastoji prepoznati te izazove i raditi na njihovom rješavanju kroz saradnju s institucijama, kako bismo osigurali da mladi budu više od statistike i da dobiju prilike koje zaslužuju. Kako ti problemi oblikuju život mladih u BiH i šta oni zapravo žele i trebaju?
2. Šta mladi u BiH zaista žele i trebaju
Situacija s mladima u Bosni i Hercegovini nije jednostavna, i mnogi su, suočeni s ovim izazovima, odlučili krenuti putem koji vodi van zemlje. Prema podacima iz naše Analize položaja i potreba mladih u BiH, mladi su pod pritiskom ekonomske nesigurnosti, nesklada između obrazovanja i tržišta rada, te raširene korupcije. Odlazak u inostranstvo za mnoge postaje jedino održivo rješenje, a sudeći prema trenutnim trendovima, značajan dio tih mladih ljudi vjerovatno se nikada neće vratiti.
Nezaposlenost među mladima je alarmantna – u nekim dijelovima zemlje doseže i 60%. Mladi, čak i oni visoko obrazovani, jednostavno ne pronalaze posao koji odgovara njihovim kvalifikacijama. Poslodavci i dalje traže radnike s iskustvom, dok mladi, bez prilike da steknu to iskustvo, ostaju zarobljeni na početku karijernog puta.
Odlazak mladih nije samo rezultat nezaposlenosti. Politička klima i korupcija dodatno otuđuju mlade od njihove zemlje. Veliki broj njih osjeća da se njihov glas ne uvažava, te da nisu aktivni učesnici u procesima koji oblikuju njihovu budućnost. Skoro polovina mladih ozbiljno razmišlja o napuštanju BiH, što nije samo statistika već pokazatelj dubokog nezadovoljstva i nedostatka povjerenja u sistem.
3. Kako motivacija i autonomija mijenjaju pravila igre za mlade?
Kada govorimo o potrebama mladih, teško je ne uočiti da motivacija i autonomija igraju važnu ulogu u njihovom razvoju i ostanku u zemlji. Nakon što smo razmotrili izazove s kojima se mladi suočavaju – od nezaposlenosti do političkog nepovjerenja – postavlja se pitanje: Kako ih motivirati da ostanu i preuzmu aktivnu ulogu u društvu? Tu nam može pomoći razumijevanje dubljih psiholoških potreba mladih, o kojima govori i knjiga “10 to 25: The Science of Motivating Young People” autora Davida Yeagera.
Knjiga se bavi primarnim motivacijskim faktorima koji su presudni za mlade u dobi od 10 do 25 godina. Yeager naglašava da mladi ne reagiraju na prisilu ili zastrašivanje – oni traže status, autonomiju i poštovanje. Ove tri potrebe oblikuju način na koji mladi donose odluke, kako o poslu, tako i o ostanku ili odlasku iz zemlje. Status nije samo pitanje karijere; on je pitanje samopouzdanja i osjećaja vlastite važnosti u društvu. Autonomija se odnosi na slobodu da mladi biraju svoj put, bez osjećaja da su im ruke vezane, dok je poštovanje ključ za održavanje motivacije – mladi žele biti priznati i cijenjeni zbog svojih vještina i doprinosa.
Ako pogledamo analizu mladih u BiH, jasno je da su ove potrebe rijetko zadovoljene. Mladi često osjećaju da nemaju status u društvu jer ne mogu pronaći zaposlenje koje odgovara njihovim kvalifikacijama, autonomija im je ograničena birokratskim i sistemskim barijerama, a poštovanje izostaje jer ih se ne vidi kao ozbiljne aktere u donošenju odluka. To je razlog zašto se osjećaju marginaliziranim i zašto razmišljaju o odlasku.
Yeager kritizira tradicionalne pristupe motivaciji mladih, poput kampanja koje se oslanjaju na zastrašivanje ili pasivno prenošenje informacija. Metode koje su poznate iz različitih kampanja pokazale su se neučinkovitima jer ne dopiru do pravih potreba mladih. Mladi žele aktivno učestvovati, donositi odluke i preuzimati odgovornost za svoj život, umjesto da im se s visine govore šta ne smiju raditi.
Sličan problem vidimo i u mnogim programima u Bosni i Hercegovini, gdje se mlade često tretira kao pasivne primatelje politika i strategija, što je suprotno važećim zakonima o mladima. Prema Analizi, mladi su prepoznali mnoge neučinkovite programe usmjerene na zapošljavanje, koji, umjesto da ponude stvarne prilike i podršku, usredotočuju se na administrativne procedure bez dubljeg razumijevanja njihovih potreba. Primjeri su različiti vladini programi zapošljavanja mladih, gdje se više pažnje posvećuje formalnostima nego stvaranju konkretnih prilika za stjecanje iskustva i napredak.
Institut za razvoj mladih KULT, vođen idejama poput onih iz Yeagerove knjige, teži promjeni ovog pristupa. Nije nam važno samo potaknuti vlasti na kreiranje programa za mlade već programe s mladima – u kojima su oni ključni akteri i u kojima se zadovoljavaju njihove potrebe za autonomijom, statusom i poštovanjem. Samo tako možemo stvoriti istinske lidere budućnosti, koji će ostati u zemlji i aktivno učestvovati u njenom razvoju, ne samo u predizbornom periodu.
4. Strategija za osnaživanje lidera budućnosti
Knjiga “10 to 25: The Science of Motivating Young People” nudi konkretne strategije koje Institut za razvoj mladih KULT nastoji primijeniti u radu s institucijama, nastavnicima i omladinskim radnicima. Jedna od ključnih metoda iz knjige je tzv. „mudra povratna informacija“, koja se oslanja na postavljanje visokih očekivanja uz istovremeno pružanje emocionalne podrške. Ova metoda može biti posebno korisna u radu s mladima, jer im omogućava da se suoče s izazovima i ostvare ciljeve, uz osjećaj da im se vjeruje i da imaju podršku.
Institut planira koristiti slične pristupe u radu sa savjetodavnom grupom mladih pod nazivom “Kultivatori budućnosti”, koja počinje s radom. Ova grupa okuplja mlade koji će savjetovati Institut u razvoju programa i politika, a „mudra povratna informacija“ može igrati ključnu ulogu u osnaživanju tih mladih lidera. Postavljanjem visokih standarda, ali i pružanjem podrške, mladi mogu razviti svoje liderske vještine i samopouzdanje, prepoznajući da imaju kapacitet da odgovore na visoke zahtjeve.
Iako Institut s grupom tek počinje, predvidjeli smo da da se mladi uključe u proces donošenja odluka i kreiranja inicijativa. Službenici za mlade, omladinski radnici i nastavnici također mogu koristiti slične pristupe u svakodnevnom radu s mladima, kako bi ih motivirali da preuzmu odgovornost, ali i da osjete sigurnost i podršku u procesu.
Institut za razvoj mladih KULT, kad god je to moguće, primjenjuje principe motivacije i osnaživanja mladih. Osim “Kultivatora budućnosti”, Institut razvija i druge inicijative koje uključuju mlade u donošenje odluka i pružanje prilika za razvoj liderskih vještina. Edukacijski programi poput različitih varijanti UMiD-a osposobljavaju sve uključene strane da preuzmu odgovorne uloge u procesima, gdje se od njih očekuje donošenje odluka na temelju stvarnih izazova u zajednici. Kroz mentorsku podršku i kontinuiranu povratnu informaciju, naši suborci stječu samopouzdanje i razvijaju sposobnosti koje će im biti korisne u budućnosti. Ovakvi programi omogućavaju naročito omladinskim liderima da se uključe u zajednicu, te da prepoznaju vlastiti potencijal i osjete kako mogu utjecati na promjene.
5. Kreirajmo budućnost kroz naučno utemeljeno osnaživanje mladih
Ključni nalazi iz Institutovog istraživanja o položaju mladih u BiH i strategije motivacije koje proizlaze iz naučnih pristupa pokazuju da je istinski napredak moguć samo ako se razumiju dublje psihološke potrebe mladih. Potreba za autonomijom, statusom i poštovanjem nije samo apstraktan koncept – to su temelji na kojima mladi grade osjećaj vrijednosti i motivaciju da ostanu, rade i napreduju u svojoj zemlji. Kada se ti faktori zadovolje, mladi se osjećaju osnaženo, spremni da preuzmu odgovornost i aktivno doprinesu društvu. S druge strane, kada su zanemareni, javlja se osjećaj izoliranosti i nezadovoljstva, što dovodi do odlaska u potrazi za boljim prilikama.
Primjena ovih naučno utemeljenih pristupa omogućava da mladi u BiH dobiju podršku koja im je potrebna na način koji odgovara njihovim stvarnim potrebama, ne kroz zastrašivanje ili pasivne kampanje, nego kroz uvažavanje i priznanje njihovih potencijala.
#nesmijemostati biti dijelom promjene koja mladima pruža ne samo prilike već i motivaciju da ostanu, rastu i preuzmu vodeće uloge u budućnosti svoje zemlje.
Izvor: mladi.org