Imao je nedostižni intelekt, empatiju, vizionarstvo, ali i tragičnu sudbinu genijalaca.
Nikola Tesla je rođen 10. jula 1856. godine a svoje mjesto u istoriji je osigurao zahvaljujući svojim doprinosima nauci – doprinosima koji se još uvijek koriste.
“Ludi naučnik” nepojmljivi genije, neko ko je otkrio rotaciju magnetnog polja, zamislio je svijet u kojem energija slobodno teče kroz zrak, dostupna svima bez ograničenja žica ili tereta troškova.
Teslovi su ideje bile ispred svog vremena, a on je bio duboko uključen u eksperimente sa bežičnim prenosom energije i struje, iako su mnogi od njegovih ambicioznih projekata ostali neostvareni.
Ovaj izumitelj, elektrotehničar, fizičar rođen je mjestu Smiljan kraj Gospića.
Potječe iz pravoslavne obitelji, otac Milutin je bio pravoslavni svećenik, a majka Georgina (Đuka) također potječe iz pravoslavne svećeničke obitelji Mandića. Imao je tri sestre: Milku, Angelinu i Maricu te jednog brata Danu.
“Iako moram svoju inventivnost zahvaliti majčinu utjecaju, vježbe koje mi je otac davao bile su veoma korisne. Sadržavale su mnoštvo zadataka, npr. pogađanje tuđih misli, otkrivanje raznih grešaka ili izraza, ponavljanje dugih rečenica ili računanje napamet. Te su mi dnevne vježbe imale ojačati pamćenje i razum, a posebno razviti kritičnost i bile su nesumnjivo veoma korisne … Moja je majka bila prvorazredni izumitelj i bila bi, vjerujem, postigla vrlo mnogo da nije bila toliko udaljena od suvremenog života i onih mnogobrojnih mogućnosti koje on pruža. Izumila je i izradila mnoge naprave. Tkala je najljepše uzorke nitima koje je sama isprela.”, rekao je Tesla svojevremeno.
Tesla je svoj interes za električne izume počeo razvijati dok je bio na Univerzitetu u Pragu 1870-ih. Nakon što je diplomirao, preselio se u Sjedinjene Američke Države kako bi radio za Thomasa Edisona, čiji su radovi bazirani na istosmjernoj struji brzo postajali standard u zemlji.
Nakon što je Tesla počeo raditi sa Edisonom, dvojica velikih izumitelja sarađivali su, ali su se ubrzo razdvojili zbog konflikta u poslovno-naučnom odnosu.
Tek 1893. godine Teslovi izumi postaju zaista prepoznatljivi, kada je demonstrirao svoj električni sistem na Svjetskoj kolumbijskoj izložbi u Chicagu.
Foto: evolveltd.eu
Nakon što je 1895. godine snabdjeo grad Buffalo električnom energijom, sistem izmjenične struje brzo je postao omiljeni sistem 20. stoljeća, i ostao je takav širom svijeta do danas.
Šta je Tesla izumio?
- Rentgenski zraci – Od Kirlianove fotografije, koja navodno ima sposobnost dokumentovanja životne sile, do onoga što danas koristimo u medicinskoj dijagnostici, rentgenski zraci su revolucionaran izum u kojem je Tesla odigrao ključnu ulogu.
- Električni motori – Teslovo postignuće sa električnim motorom konačno je postalo popularizovano zahvaljujući brendu električnih automobila koji nosi njegovo ime, koji je osnovao Elon Musk.
- Laseri – Ovo je možda najbolji primjer izuma koji je korišten za dobrobit. Laseri su transformirali hirurške primjene i omogućili razvoj velikog dijela naše trenutne digitalne medijske tehnologije.
Muzej Nikole Tesle u Beogradu baštini originalnu arhivu poznatog naučnika.
UNESCO je ovu bogatu zbirku uvrstio u Registar “Pamćenje svijeta”, koji predstavlja najviši oblik zaštite kulturnog dobra.
U Beogradu na primjer Elektrotehnički institut i Aerodrom nose njegovo ime.
Naslijeđe jednog genija
Iako Tesla nije bio potpuno cijenjen tokom svog života, njegov uticaj je s vremenom enormno porastao. Danas se smatra jednim od najvažnijih izumitelja u istoriji.
Njegove inovacije u električnoj energiji, radiju i bežičnoj tehnologiji i dalje oblikuju savremeni svijet.
Teslino ime je slavljeno u cijelom svijetu, sa muzejima, nagradama i čak električnim vozilima koji nose njegovo ime, cementirajući njegovo mjesto kao vizionara koji je promijenio tok istorije.
Teslini su izumi ostavili trajni uticaj na nauku i tehnologiju, a njegov doprinos i dalje je ključan za način na koji danas živimo.
Njegova smrt označava kraj izuzetnog života, a njegovo naslijeđe i dalje inspiriše buduće generacije naučnika i izumitelja.
Uprkos njegovom revolucionarnom doprinosu, Tesline posljednje godine obilježila je socijalna i finansijska borba, daleko od priznanja koje će kasnije dobiti.
Imao je sudbinu genijalaca-Nedostižni intelekt, empatiju, vizionarstvo koji su zbog otpora i malih umova bili društveno odbačeni i završili tragično.
Njegova najpoznatija izjava je ona u kojoj se osvrće na sve one koji su krali njegove ideje.
“Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje.” rekao je.
Foto: Nikola Tesla 1940, Ullstein Bild/Getty Images
Tesla je živio po hotelima gdje je i umro.
Umro je 7. januara. 1943.god. u New Yorku u hotelu New Yorker na 33. spratu u apartmanu 3327 u 86-oj godini.
Sve za druge ništa za sebe
Svima je jasno da je Tesla činio izvanredne, zapanjujuće stvari u toku svog života i da je nesebično služio ljudskom rodu a za svoje usluge nije tražio ništa.
Baš ništa, jer za novac nikad nije mario.
Za njega se vezuju opisi poput “najveći čovjek koji je hodao planetom”, “najveći humanista”, “najveći genije”.
Čak je odbio i Nobelovu nagradu.
Naime, godine 1912, Nobelovski komitet je objavio da su Nikola Tesla i Thomas Edison dobitnici Nobelove nagrade za fiziku. Umjesto njih, nagrada je otišla Gustavu Dalenu.
Detalji ove promjene nisu jasni, ali je poznato da je Tesla odbio nagradu i 20.000 dolara koji su tada „pratiili“ nagradu.
Bio je primjer nesebičnog davanja za druge, za čovječanstvo.
Da Tesle nije bilo, svijet bi danas bio u mraku bez mnogih blagodeti koje uživamo.
Akta.ba