Digitalizacija poslovanja kao platforma za razvoj ženskog liderstva i biznisa

Bez ekonomske nezavisnosti, nemoguće je pričati o unaprjeđenju položaja žena u bosansko-hercegovačkom društvu. Osnivačice i vlasnice biznisa u BiH tvrde da je digitalizacija poslovnih procesa i cjelokupnog tržišta najoptimalniji odgovor u pokušajima osnaživanja žena te postizanja jednakosti i ravnopravnosti. Proces digitalne transformacije, naše sagovornice, opisuju kao efikasan put ka jednostavnijem zapošljavanju žena te razvoju biznisa i start up-a na čijem su čelu.

Vlasnice malih biznisa izazove savladavale promjenom pristupa radu


 Od početka poslovanja, biznis koji u fokusu ima mame i bebe, okrenut je ka online prodaji i izvozu, priča nam Arijana Katana, vlasnica branda Jagy Carriers. No, prošle godine su potpuno promijenili poslovne planove i strategiju poslovanja. Proizvodnja ergonomskih nosiljki za bebe, čiji kvalitet je potvrdio i Međunarodni institut za displaziju kukova, u 2020. doživljava  transformaciju. „U suštini, sve se digitalizuje, od dokumenata, krojeva, procesa šivanja, instrukcija, kupovine… Ovaj način rada znatno štedi vrijeme. Mi smo mala firma, te smatram da je nama dosta lakše raditi digitalna unaprjeđenja nego velikim kompanijama. Samim tim, brže smo uvodili promjene i prilagodili se svim zahtjevima tržišta“, objašnjava Arijana Katana. Trenutno rade novom webshopu, s dopunama i većim mogućnostima i funkcijama, prateći sugestije svog tima, ali i potrebe kupaca i poslovnih partnera. Selma Mezetović Međić, osnivačica Kašahane, omiljenog mjesta mnogih Sarajlija za zdrav, bogat i ukusan doručak, prošla je trnovit put do osnivanja komanije. Prijavila se na poziv za podršku samozapošljavanju u svojoj opštini, prošla bitku za pravovremene, važne i tačne informacije i otisnula se u posao. „Naše kaše se, naravno, ne mogu virtuelno jesti, ali se mogu dijeliti informacije i iskustva, davati podrška, podsticati drugi da probaju“, započinje svoju priču vlasnica Kašahane. I prije pandemije, veliku pažnju su polagali na svakodnevnu komunikaciju sa pratiocima na društvenim mrežama. Zanimljivo je da značajan broj onih koji nikad nisu bili u Kašahani, a žive van granica BiH, neki čak i na drugim kontinentima, rado prate Selmin rad, dijele informacije i podržavaju njen tim. To se pokazalo izuzetno važnim u vremenu krize. „Nakon ponovnog otvaranja, polovinom 2020. većina naših kupaca je radila od kuće, te smo bili prinuđeni pronaći način kako da Kašahanu dovedemo do njih, uvažavajući naše standarde rada i kvalitete koju nudimo. Korpa, kao online servis za dostavu, se pojavila na našem tržištu u pravo vrijeme. Posebno nam je bilo važno što se radi o bosanskohercegovačkom brendu koji se savršeno uklopio u našu vrijednost podrške svemu što ima BiH predznak.“ Na taj način su uspjeli svu tu online podršku, pretočiti u našu stvarnu akciju kupaca, odnosno mogućnost za opstanak u izazovnim vremenima koja, zaključuje Mešetović Međić, još uvijek traju.  

I učenje je – zakoračilo u digitalno  

Tuzlansko Udruženje Centar za promociju cjeloživotnog učenja Erazmo se zalaže za ostvarivanje pozitivnih efekata primjene koncepta cjeloživotnog učenja, a iza nega stoji Sanja Hajdukov sa svojim timom. Dok je nastava na daljinu u formalnom obrazovanju gubila bitku s okolnostima, Erazmo je, nakon prvobitnog šoka, ponudio rješenja. „Bukvalno smo preko noći počeli da nudimo razne edukativne sadržaje putem Zoom platforme. Nešto od ovoga se pokazalo kao jako dobro, nešto je išlo teže zbog specifičnosti rada, na primjer – kada je u pitanju grafički dizajn, jer je vrlo teško predavaču da objašnjava i crta i pokazuje istovremeno i za ovakvu vrstu online edukacije je potrebno da kandidati imaju dva monitora, što je teško za očekivati. Neke module smo držali čisto da održimo nivo aktivnosti, neke zabave radi, a na nekima smo zaradili više nego što bi u regularnim uslovima, što govori da je sve to, zapravo, život“, obašnjava Hajdukov. Smatra da online edukacija u razdoblju pandemije nije bila stvarni rezultat digitalizacije, već diktat nužde. Objašnjava, za stvarnu digitalizaciju nedostajale su profesionalne platforme na kojima je educiranje interaktivno, što – ono što smo vidjeli i iskusili, nije bilo. A idealna verzija u ovoj oblasti bi, po njenom mišljenju, bila snimanje lekcija, kvizovi, specijalni video snimci, uz profesore u učionici koji objašnjavaju i snimaju ono što rade u kombiniranoj nastavi s pripremljenim sadržajima, za što trenutno nema kapacitet, niti je informatička osposobljenost edukatora saveznik u tom procesu. „Kao i sve što treba da se radi na visokom nivou, tako i ovo iziskuje novac i posvećenost, a mislim da toga – u oba slučaja – u BiH manjka. Ne mora nastavnik producirati video i audio sadržaje na profesionalnoj platformi. To može uraditi i glumac, neko ko je dovoljno sposoban za to, ali je potrebno da nastavnik dobro pripremi i bude kreativan u vezi sadržaja“, ističe Hajdukov. 

Za veći uspjeh – potrebna solidarnost, podrška i bolja regulativa 

Puno je izazova u procesu digitalne transformacije domaće ekonomije, tvrde naše sagovornice. „Ono što bi dovelo do razvoja ženskog liderstva i preduzetništva, odnosno njihove veće ekonomske aktivnosti,  jeste povezivanje svih aktera u procesu, kao što su  startup-i, inkubatori, akceleratori, potencijalni investitori, obrazovne i druge značajne institucije“, pojašnjava doc. dr  Hatidža Jahić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. „Kroz dosadašnji rad, preduzetnice jasno ističu nedostatak podrške osoba u istom ili sličnom procesu, te posebno naglašavaju značaj mentorske i savjetodavne podrške tokom cijelog procesa“, dodaje profesorica Jahić koja se za inovativnost i tranformaciju poslovanja zalaže i kroz organizaciju Sarajevo Innovation Summita. Neophodno je mijenjati i postojeća zakonska rješenja kako bi se kreirao okvir za saradnju preduzetnica, velikih i malih kompanija, te saradnja sa inostranim partnerima. Uz to, značajniju podršku treba pružiti ženama u biznisu, a posebno onima iz ruralnih područja, te pripadnicama manjinskih i marginaliziranih grupa. „Upravo zbog isključenosti ovih grupa, potrebno je usmjerenim politikama djelovati na njihovo zapošljavanje kroz preduzetništvo. Naša postojeća legislativa ne prati dinamiku, inovativnost i proaktivnost preduzetnica, u nekim slučajevima i ne prepoznaje određena zanimanja koja već postoje na tržištu rada. Isto tako, naš IT sektor je konkurentan i svakako da može ponuditi savremena tehnološka rješenja, ali je na drugoj strani administracija koja ne može da prati njihovu brzu digitalizaciju. Stoga, kada govorimo o digitalnoj transformaciji, ona mora biti proces koji će se odvijati i u javnom sektoru“, zaključuje profesorica Jahić.  Ono što su iskustva bh. kompanija pokazala jeste da su se manje kompanije brže prilagodile novim zahtjevima tržišta jer su na neki način i navikle na „rad u krizi“ i prije pandemije, prije svega zbog izazova sa kojima su se svakodnevno susretali u poslovanju, u odnosu na veće kompanije.   

Potpuno novi ugao – jačati poslovanje između kompanija 

Pritisnute „novim normalnim“ u 2020. žene u biznisu, kao i njihove kolege, tražile su nove modele poslovanja. U Bizbook-u, prvoj domaćoj platformi za poslovanje business-to-business (B2B, kompanija sa kompanijom), predviđaju da bi 30% kompanija u BiH do kraja 2021. trebale koristiti barem jedan digitalni proizvod kao što su sistemi plaćanja, prodaje, uvezivanja, održavanja sastanaka, kako bi udovoljili zahtjevima tržišta i obezbijedili sebi opstanak. 

„U protekloj godini, svaka peta kompanija je doživjela pet godina digitalnih promjena u manje od šest mjeseci, zbog globalne blokade“, tvrdi Erna Šošević, osnivačica Bizbook-a.  Pandemija je ostavila velike posljedice na B2B poslovanje, slaže se i doc. dr Hatidža Jahić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu te dodaje da se, globalno, samo oko 20 posto kupaca nada da će se vratiti ličnoj prodaji, čak i u sektorima u kojima tradicionalno dominiraju modeli prodaje na terenu, poput farmaceutskih i medicinskih proizvoda. COVID-19 poremetio je poslovanje na hiljade kompanija, različitih veličina, no – dao je i nove perspektive. Nije samo odnos ka klijentima morao biti drugačiji, već i – partnerstva na tržištu. Upravo Bizbook, kao domaća B2B platforma, daje ključne smjernice. „Kompanije moraju početi tražiti i koristiti nove načine umrežavanja, kao što je povezivanje na nacionalnom nivou radi razmjene podataka o ponudama, potražnjama, proizvodima i uslugama, te platforme na kojima će identificirati nove dobavljače i tržišne mogućnosti. Trenutno se najviše koriste društvene mreže čije mogućnosti često nisu dovoljno profesionalne da zadovolje poslovnu komunikaciju i daju potrebne informacije, zbog čega je LinkedIn npr. jedna od globalnih alternativa za povezivanje“, objašnjava Erna Šošević, osnivačica Bizbook-a. Na kraju, ključno je da u ovom trenutku prikupimo iskustva i dobre prakse razvijenijih zajednica, prilagođene tržištu Bosne i Hercegovine, kakve nudi Digitalni puls, besplatan online alat za podršku digitalizaciji mikro, malih i srednjih preduzeća.

digitalnaekonomija.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.