Inicijativa za izmjenu naziva ulica dostavljena je entitetima i općinama u BiH, glavnu riječ bi trebali voditi stručnjaci, a ne političari.
Piše Matea Jerković
Nazivi ulica u Kantonu Sarajevo i Bosni i Hercegovini tema je interesovanja, ali i političkih prepucavanja već duži period. Ponovna aktualizacija uslijedila je nakon što je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut, 26. novembra prošle godine, podnio inicijativu kojom se, kako je navedeno na službenoj stranici PSBiH, traži od nadležnih institucija entiteta, kantona i općina u svim dijelovima BiH da ulice, trgove, parkove, škole i druge javne površine i ustanove koje trenutačno nose nazive po osobama ili organizacijama koje su u bilo kojem trenutku sarađivale, pripadale ili na drugi način djelovale na strani ili u koordinaciji s okupacijskim nacističkim ili fašističkim snagama u Drugom svjetskom ratu, odnosno javno ih podržavale ili opravdavale, zamijene imenima osoba iz BiH koje su priznate za pravednike među narodima od Centra Yad Vashem.
SAMO JEDAN NE
Inicijativa je usvojena prvenstveno od Ustavnopravne komisije PSBiH, a onda i od Predstavničkog doma 11. januara. U inicijativi su kao primjeri spornih naziva ulica navedeni “Mile Budak, Draža Mihailović, Osman Rastoder, Rade Radić, Sulejman Pačariz, Jure Francetić, Mustafa Busuladžić, Lorković-Vokić, Uroš Drenović, Ivo Zelenika Tovarnik, Dragiša Vasić, Avdaga Hasić, Stevan Moljević, Husein Đozo, Đuro Spužević, Muhamed Pandža, Rafael Boban, Pavle Đurišić, te drugi kolaboracionisti”.
Vildana Bešlija, zastupnica Naše stranke u Skupštini KS-a, odgovarajući na naše upite, ističe da se podnosio veliki broj lokalnih inicijativa, te da je inicijativa u državnom parlamentu prva pokrila cijelu teritoriju BiH.
– Problem je neophodno rješavati, a ukidanje tih naziva su podržali svi osim HDZ-a. Ova inicijativa može postići konkretne rezultate na lokalnom nivou. Umjesto ovih naziva, ulice, škole i trgove treba nazvati po pravednicima među narodima koji su riskirali živote spašavajući komšije tokom holokausta, ističe Bešlija.
Kada se radi o proceduri, Bešlija je potvrdila da je inicijativa 15. januara dostavljena vladama oba entiteta, a upućena je 18. januara svim općinama u BiH. Usvojenu inicijativu podržala je i Ambasada SAD-a u BiH.
– Ako bilo koja općina odbije implementirati istu, to će ići direktno protiv stava najvišeg zakonodavnog organa u zemlji, kategorična je Bešlija.
Koliko sam upoznat, SABNORBiH nije kontaktiran od nijedne političke partije prilikom izrade inicijativa, ističe Skenderagić.
Promjena naziva ulica usko je povezana s inicijativom Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH za izgradnju spomenika stradalim Srbima na lokalitetu Spomen-park Vraca. Jedan od uslova za povlačenje inicijative o prekrajanju Vraca, odnosno dopuni, promjena je i/ili vraćanje naziva ulicama kakvi su bili do 1992. godine, a posebno su sporni nazivi ulica Mustafe Busuladžića i Desete brdske brigade. U izjavi za Oslobođenju Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, naglasio je da će inicijativa biti povučena i u slučaju da u Sarajevu bude sagrađen spomenik stradalim Srbima u posljednjem ratu.
– Naša stranka je u više navrata inicirala podizanje spomenika na Kazanima i naš stav je jasan, zaključila je Bešlija.
Odbor za zaštitu prava Srba dostavio je spisak na kojem se nalaze 152 ulice kojima su nakon 1992. godine promijenjeni nazivi.
Šef kluba zastupnika SDP-a u Skupštini KS-a Igor Stojanović za Oslobođenje kaže da nije siguran da postoji mogućnost vraćanja prijeratnih naziva ulicama u KS-u, jer je za to potrebna natpolovična većina u općinskim vijećima.
– Kada se radi o Ulici Desete brdske brigade, ali i brigadi, nju ne treba skrnaviti. Pojedinci koji su počinili stravičan zločin osuđeni su na zatvorske kazne, ali časne ljude koji su branili Sarajevo ne treba kaljati zbog pojedinaca. Sramota je da Sarajevo još nije napravilo spomenik ljudima na Kazanima, rekao nam je Stojanović.
U inicijativi za izmjenu naziva ulica u KS-u koju je Klub zastupnika SDP-a podnio na Skupštini KS-a, a koja je odbijena, kao sporne su navedene ulice Mustafe Busuladžića, Asafa Serdarevića, Muhameda efendije Pandže, Sulejmana Pačariza Hodže, Huseina Đoze, Osmana efendije Rastodera, Envera Čolakovića, te osnovna škola “Alija Nametak”.
Stojanović je za Oslobođenje istakao da navedene ulice ne čine konačan spisak spornih u KS-u.
– Komuniciram s ljudima koji su bliski antifašističkim pokretima u BiH, pogotovo u Sarajevu i oni s historičarima istražuju šta je to neko radio, rekao je Stojanović.
U okviru inicijative SDP-a, u jednom dijelu obrazloženja, navedeno je da Fuad Midžić danas nema svoju ulicu u Sarajevu, a ulica na Breki nosi imena Asima Ferhatovića i pet mladomuslimana. Pored već označenih spornih Busuladžića i Asafa Serdarevića, navedene su ulice Esada Karađozovića, Fikreta Ploče i Rušida Prgude.
Stojanović je za Oslobođenje objasnio zašto su navedena sva petorica, te da je pogrešna interpretacija da je svih pet ličnosti sporno i da se traži njihova izmjena.
– Nije upitno svih pet naziva, ali samim time što imaju ulice u neposrednoj blizini, svrstani su u isti koš. Izgleda da je važnije da si član Mladih muslimana, nego to što si se borio protiv nacista, i to je bila moja poruka. A od tih pet, samo jedno ili dva imena su afirmativno učestvovala u podršci režimu nacista, govori Stojanović.
U razgovoru s nama, Stojanović se pita šta su ovi ljudi uradili, da li su se borili protiv fašizma i nacizma, ili su samo afirmisali bošnjačku socijalnu i političku misao.
– Naravno, treba im čestitati na svemu pozitivnom što su radili, ali postavlja se pitanje šta je značajnije, onaj koji piše da su nacisti i fašisti dobri ili onaj koji je dao svoj život u borbi protiv fašizma. Meni uopšte ne smetaju ulice za koje Bošnjaci smatraju da su afirmisale taj pokret, a nisu se zamjerale ostalim nacijama, nisu afirmisale nacističke i fašističke pokrete i nazivi ulica po takvim ličnostima apsolutno treba da ostanu i imaju svoje mjesto u Sarajevu, mišljenja je Stojanović.
BORCI PROTIV FAŠIZMA
Potpredsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) u BiH Nijaz Skenderagić za Oslobođenje je govorio kako bi najbolje bilo da se promjena naziva ulica u Kantonu Sarajevo i BiH prepusti kompetentnim ljudima, te da bi se političari trebali manje miješati u taj proces.
– Političari se sjete medijski vrlo interesantnih tema, a u principu to se uvijek ispolitizira i ne dođe do konačnog rješenja. Mislim da stručni ljudi trebaju zauzeti stav o izmjenama naziva ulica, a ne dozvoliti da političari vode kolo, rekao nam je Skenderagić.
Kroz razgovor, Skenderagić je iskazao stav i želju da se sačuva sjećanje na najčasnije borce protiv fašizma, te da oni ostanu neukaljani politikom historijskog revizionizma.
– Činjenica je da su partizani najzaslužniji za stvaranje i obnovu moderne BiH i nije uredu da se njihova imena zamjenjuju s imenima onih koji su poznati kao negatori državnosti BiH, kategoričan je Skenderagić.