Ankica Tomić: „Mali je postotak žena koje su dosegle najviše pozicije u institucijama sektora sigurnosti“

Predstavnici Centra za sigurnosne studije (CSS) su u okviru projekta „Osnaživanje žena za jaču integraciju u sektor sigurnosti Bosne i Hercegovine kroz javnu promociju uspješnih liderki“, koji finansijski podržava Kanadski fond za lokalne inicijative, razgovarali s gospođom Ankicom Tomić, šeficom Odsjeka za međunarodnu saradnju u Ministarstvu sigurnosti BiH. Gospođa Tomić je, također, zamjenica predsjedavajuće Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 u BiH.

Šta žene predstavljaju za sigurnost jednog društva ili državei koje su to prednosti koje donose žene njihovim uključivanjem u sektor sigurnosti i odbrane?
Žene za sigurnost jednog društva ili države su važne iz više razloga. Prvo, one čine više od polovine populacije u društvu i ako su one nesigurne, odnosno ako je ugrožena njihova sigurnost, ugroženo je i cijelo društvo i obrnuto. Drugo, percepcije žena o sigurnosti, kao i njihove potrebe za zadovoljavanjem različitih vidova sigurnosti, razlikuju se od percepcija i potreba muškaraca. Zato govorimo o rodnim aspektima ili dimenzijama sigurnosti. Ti aspekti su kroz povijest pa sve do zadnjih desetljeća zanemarivani, odnosno bavljenje sigurnosnim pitanjima bilo je isključivo „muški posao“. Sektorima sigurnosti i obrane su upravljali i „vladali“ mušarci. Muškarci su, u najvećoj mjeri, odlučivali i još uvijek odlučuju o sigurnosti žena. Ako se vratimo u daleku prošlost i prisjetimo odnosa prema ženama, posve je razumljivo zašto je trebalo čekati UN Rezoluciju 1325 „Žene, mir i sigurnost“, odnosno 2000. godinu, kada je jednoglasno usvojena na Vijeću sigurnosti UN-a.

Prednosti uključivanja žena u sektor sigurnosti i obrane su višestruke. Mnoga istraživanja su dokazala da su žene sklonije pronalaženju miroljubivih rješenja i kompromisa od muškaraca i imaju uglavnom negativan stav prema uporabi oružane sile. Rezultati i činjenice u nekim zemljama, koje su već značajno emancipirane, dokazuju kako sve veći postotak žena u policiji i vojsci značajno povećava njihovu profesionalnost.

Također, istraživanja pokazuju da su građani zadovoljniji s radom npr. policijskih struktura u kojima je veća nazočnost žena. Građani više vjeruju u policajke, što rezultira većom suradnjom s policijom u otkrivanju informacija. Zasigurno, više žena u sektoru sigurnosti i obrane vodi do njegove veće profesionalnosti. Uvažavanjem „ženskih“ potreba, prioriteta, iskustava i gledišta postiže se održiv mir i osigurava stabilnost i prosperitet svakog društva.

Šta je suština UN rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ i zbog čega je važna?
Usvajanje te Rezolucije predstavlja prekretnicu u povijesti odnosa prema ženama u kontekstu sigurnosti. Prvi put se ženama formalno priznaje doprinos u preveniranju i spriječavanju sukoba, kao i postkonfliktnoj izgradnji društava, te očuvanju mira i sigurnosti.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda tom Rezolucijom potvrđuje da oružani sukobi najviše pogađaju žene i djecu, kao i da su žene i djevojčice i nakon završetka sukoba žrtve seksualnog i fizičkog zlostavljanja i drugih vrsta nasilja. Provedba te Rezolucije, uz sedam naknadno usvojenih rezolucija, predstavlja temeljni okvir za zaštitu i poštivanje ljudskih prava žena i djevojčica. Rezolucija 1325 je potaknula ili dodatno ohrabrila mnoge žene i muškarce širom svijeta da progovore na drugačiji način o nasilju nad ženama i djecom, kako u ratnim, tako i u mirnodopskim uvjetima. Isto tako, jasno i nedvosmislo se zahtijevalo uključivanje i povećanje broja žena u svim fazama postizanja mira i sigurnosti.

Zamjenica ste predsjedavajuće Koordinacionog odbora za praćenje Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost u BiH“ i shodno tome imate uvid u cjelokupnu problematiku položaja žena u sektoru sigurnosti. Da li zvanični statistički podaci pokazuju da je došlo do promjena u položaju žena u institucijama sektora sigurnosti i odbrane BiH?
Statistički podaci govore u „korist žena“. U proteklim godinama, posebice nakon donošenja prvog Akcijskog plana za provedbu UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini iz 2010. godine, koji je bio prvi u Jugoistočnoj i osmi po redu u Europi, povećavao se broj žena u institucijama sektora sigurnosti i obrane. Provođenje sveobuhvatnih strateških mjera kroz Akcijski plan za implementaciju Rezolucije 1325 dovelo je do kreiranja povoljnijeg ozračja za povećanje sudjelovanja žena u policijskim i vojnim snagama, premda  je to povećanje i dalje najuočljivije na nižim pozicijama.

Međutim, ako usporedimo naše statističke podatke s onima iz susjednih država, u kontekstu  odlučivanja u okviru sektora obrane i sigurnosti, mali je postotak žena koje su dosegle najviše pozicije u institucijama sektora sigurnosti, odnosno vojsci i policiji. Povećan je broj žena ministrica obrane i unutranjih poslova, ali broj generalica ili komesarica u vojsci i policiji je neznatan, posebice u državama Jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je, primjerice, jedna žena unaprijeđenau čin brigadne generalice.

No, ipak je došlo do povijesne prekretnice jer su se ovi sektori „otvorili“ za ulazak žena u njih. Svakako ohrabruju podaci da se sve više žena odlučuje graditi svoju karijeru u institucijma sektora sigurnosti i obrane.

Žene su sastavna komponenta mirovnih misija u svijetu u kojima učestvuje i BiH od 2000. godine. Koliko je žena pripadnica oružanih snaga i iz policijskih struktura BiH učestvovalo u dosadašnjim misijama i kakva su njihova iskustva?
Što se tiče policijskih struktura, od 2000. godine, kada je upućen prvi policijski  kontingent u mirovnu misiju UN-a u Istočni Timor, u mirovnim misijama UN-a sudjelovalo je ukupno 268 policijskih službenika, od čega 41 žena, odnosno 15,29 %. Trenutačno se nalazi 30 % žena u tri mirovne misije u koje BiH upućuje policijske službenike i službenice: Južni Sudan, Cipar i Liberija. Kao što je razvidno, radi se o četverostruko većoj zastupljenosti policijskih službenica u mirovnim misijama, nego što je njihova prosječna zastupljenost u svim policijskim strukturama u BiH. Trenutačna zastupljenost žena u ukupnom broju policijskih službenika koje BiH upućuje u mirovne misije znatno je veća od ukupnog prosjeka država članica NATO i EU.

U procesu selekcije kandidata za predmisionu obuku za sudjelovanje u mirovnim misijama, Ministarstvo sigurnosti daje prednost policijskim službenicama koje su uspješno položile test engleskog jezika i računala, te tako ispunile kriterije da sudjeluju na predmisionoj obuci, koja predstavlja preduvjet za upućivanje u mirovne misije. Ministarstvo sigurnosti BiH je dobilo i nagradu za uključivanje žena u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda, kao i za njihov zapažen doprinos u izgradnji postkonfliktnih društava. Taj uspjeh je Ministarstvo sigurnosti uspjelo ostvariti zahvaljujući kontinuiranoj suradnji i potpori svih ministarstva unutarnjih poslova i agencija za provođenje zakona u BiH, uključujući i one u sastavu ovog Ministarstva, kao i entiteske i kantonalne, te Policiju Brčko distrikta.

Koji su budući izazovi u pogledu unapređenja položaja žena u sektoru sigurnosti i odbrane u BiH?
Najvećim izazovom smatra se „dominantan položaj muškarca u odnosu na žene“ u javnom životu u BiH, a to se reflektira i na poziciju i ulogu žena u tradicionalano „muškim strukturama“, kao što su vojska i policija. Takvo okruženje, tradicionalna shvaćanja i predrasude u razumijevanju rodnih uloga još uvijek negativno utječu na samopouzdanje i odluku žena da se odvaže u većem broju graditi profesionalanu karijeru u policiji i vojsci. Naš drugi Akcijski plan 1325 je koncipiran tako da se svladavanju ovih izazova posvećuje značajna pozornost. Međutim, izazovi u provedbi „Akcijskog  plana 1325“ se i dalje odnose na nedostatak financijskih i ljudskih resursa za kontinuiranu primjenu principa ravnopravnosti spolova u nadležnim institucijama. Osviještenost i razumijevanje važnosti tih principa još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.

Još uvijek se u nekim institucijama provedba Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ percipira samo kao „spolno razvrstana statistika“. Savladavanje tih i drugih izazova će zahtijevati i u budućnosti strpljiv, sustavan i multidiscilinaran pristup.

Koja je Vaša poruka za djevojke i žene koje planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru u sektoru sigurnosti i odbrane BiH?
Moja je poruka djevojkama i ženama, koje planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru u sektorima obrane i sigurnosti, da su to danas sektori koji su otvoreni za žene. U tim sektorima se poduzimaju različite mjere kako bi se privukao i motivirao veći broj žena da se odluče za policijski i vojni poziv. Isto tako, stvoreni su zakonski i institucionalni okviri za usavršavanje i napredovanje žena. To je proces koji će dugo trajati, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u državama s dužom demokratskom tradicijom, ali i puno dužom poviješću upošljavanja žena u vojsci i policiji. Međutim, vjerujem da je onima koji donose odluke jasno da će bez žena biti teško ili nemoguće izvršavati poslove i zadaće iz nadležnosti institucija sektora  sigurnosti i obrane.
  

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


unesite broj *