Električni romobili posljednjih godina postali su nezaobilazno prijevozno sredstvo na ulicama Bosne i Hercegovine. Međutim, iza njihove praktičnosti i sve veće popularnosti krije se ozbiljan problem, a to je nedostatak zakonski propisanih pravila.
To je dovelo do situacije u kojoj su mnogi vozači, ali i drugi učesnici u saobraćaju, svakodnevno izloženi velikom riziku.
Brojne nesreće u kojima su vozači romobila smrtno stradali ili zadobili teške tjelesne povrede pokazale su da ova oblast više ne može ostati neregulisana. Romobili su godinama bili svojevrsni “slijepi putnik” u saobraćajnom sistemu BiH. Prisutni su na ulicama u velikom broju, ali bez jasnog statusa, obaveza i odgovornosti koje bi zaštitile i njihove korisnike i pješake.
Posebno zabrinjava stanje u Sarajevu, gdje se gotovo svakodnevno mogu vidjeti vozači koji velikim brzinama (i preko 25 km/h) prolaze između pješaka, koriste trotoare kao saobraćajnice, voze bez zaštitne opreme ili upravljaju romobilima koji tehnički ne ispunjavaju sigurnosne standarde.
Problem nije samo neodgovorno ponašanje pojedinaca. Problem je što sistem do sada nije imao dovoljno jasne mehanizme da takvo ponašanje spriječi i sankcioniše.
Donošenje zakona kojim bi se konačno uredila oblast električnih romobila zbog toga je postalo hitna potreba.
Prijedlog izmjena Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH trebao bi se naći iduće sedmice pred u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a cilj je da se prvi put na državnom nivou jasno definiše status električnih romobila i pravila njihovog korištenja.
Ograničenje brzine romobila i obavezna kaciga
Predložena pravila donose niz obaveza za vozače. Električni romobil bi bio definisan kao vozilo čija maksimalna brzina ne prelazi 25 kilometara na sat, uz ograničenje snage motora do 0,6 kW. Predviđena je obavezna zaštitna kaciga, minimalna starosna granica od 14 godina, zabrana vožnje pod utjecajem alkohola i droga, kao i zabrana prevoza drugih osoba.
Novim pravilima trebalo bi biti uređeno i gdje se romobili smiju kretati – prvenstveno biciklističkim stazama, a tamo gdje ih nema drugim površinama uz poseban oprez prema pješacima. Vozači bi u uslovima smanjene vidljivosti morali koristiti odgovarajuću signalizaciju i reflektirajuću opremu, dok bi za kršenje pravila bile predviđene novčane kazne.
Uvođenje reda u ovu oblast nije pokušaj ograničavanja građana koji koriste ekološki prihvatljiv način prijevoza, nego mjera koja treba zaštititi živote. Električni romobili mogu biti korisno sredstvo urbane mobilnosti, ali bez pravila predstavljaju opasnost i za vozače i za pješake.
Sarajevo, kao najveći urbani centar u BiH, posebno osjeća posljedice ovog problema. U gradu gdje su trotoari često preopterećeni pješacima, a infrastruktura za mikromobilnost nedovoljno razvijena, jasno definisana pravila nisu više pitanje izbora nego sigurnosti.
Kako je regulisano u komšiluku
Svaka nova nesreća u kojoj strada ili teško bude povrijeđen korisnik romobila dodatno potvrđuje ono što građani već dugo upozoravaju – ova oblast mora biti uređena odmah.
Kako su električni romobili regulisani u regiji u poređenju sa BiH
Za razliku od Bosne i Hercegovine, gdje su električni romobili i dalje “siva zona”, zemlje regije su većinom ovu oblast uredile kroz izmjene saobraćajnih propisa.
Zanimljivo je da su pravila u velikoj mjeri slična – ograničenje brzine na 25 km/h, snaga motora do 0,6 kW i obavezna zaštitna oprema. Postoje razlike u pogledu registracije, naljepnica, starosne granice i mjesta kretanja.
Iskustva Hrvatske, Srbije, Slovenije i brojnih evropskih zemalja pokazuju da električni romobili više nisu tretirani kao igračke ili rekviziti za zabavu, nego kao učesnici u saobraćaju koji nose odgovornost i rizik.
Sarajevo i drugi gradovi u BiH danas su u situaciji kroz koju su susjedne zemlje već prošle, a to je da su romobili stigli brže nego što je stigla regulativa. Razlika je što su posljedice kašnjenja već vidljive kroz teške povrede i izgubljene živote.
klix.ba