Vrijeme ispred ekrana u korona izolaciji

Sve osnovne i srednje škole u BiH su zatvorene, a djeca i mladi nastavu pohađaju upotrebom digitalnih platformi. Društveni kontakti se pretežno održavaju putem Instagrama, Facebooka, Snapchata i drugih kanala. Sportske aktivnosti i sadržaji su odgođeni do daljnjeg.

Koja pravila vrijede sada i na šta roditelji trebaju posebno usmjeriti pažnju?

Ovo nije period školskog raspusta i trenutna situacija predstavlja poseban izazov za porodice. U ovim iznimnim situacijama važno je potražiti posebna rješenja. Korona izolacija je promijenila svakodnevnicu. Iako su škole zatvorene, proces učenja se nastavlja. Pravila za “vrijeme ispred ekrana” se ne poništavaju, već se znatno proširuju kroz proces online učenja. Time je i upotreba digitalnih medija u porastu kako bi se održavali društveni kontakti. Zbog toga je važno razlikovati da vrijeme provedeno ispred ekrana nije isto kao u “normalnim” okolnostima.

Razlika između “upotrebe” i “konzumiranja” medija

Djeca i mladi trebaju ekran sve više kao alat za učenje. Danas rade na školskim digitalnim platformama, istražuju na mreži, gledaju obrazovne video zapise i primaju nove zadatke putem digitalnih kanala. Sve ove aktivnosti spadaju u područje upotrebe medija te dobivaju na većem značaju. Online nastava je u trenutnoj situaciji vrlo bitan medij za djecu s ciljem prenošenja nastavnog sadržaja, kojeg nakon nastave samostalno obrađuju. U ovom slučaju upotreba medija donosi korist djeci u procesu obrazovanja.

Naravno, djeci se treba omogućiti i održavanje društvenih kontakata u izolaciji. Budući da je fizički kontakt među vršnjacima ograničen i trenutno nemoguć, kanali poput Vibera, WhatsAppa, Snapchata, Instagrama i dr. omogućavaju djeci da ostanu u kontaktu sa svojim prijateljima i prijateljicama. U području upotrebe medija, produženje “vremena ispred ekrana” ponekad je čak i neophodno.

S druge strane konzumiranje medija je vrlo često pasivan proces i služi prvenstveno za zabavu, odvlačenje pažnje i prevazilaženje dosade. Konzumiranje medija za vrijeme izolacije treba biti u slobodnom vremenu i vremenski približno isto (ili čak manje) u odnosu na vrijeme prije korona virusa. 

Igranje online igrica, gledanje televizije i YouTube sadržaja, prelistavanje društvenih mreža i sl. treba omogućiti tek nakon što se završi online nastava. Budući da djeca još uvijek nisu u stanju samostalno regulirati konzumiranje medija, potrebna su im pravila i ograničenja. Kao i uvijek, izuzeci su mogući.

Kako bi tačno znali razliku između upotrebe i konzumiranja medija, roditelji trebaju pomno pratiti aktivnosti djece.

Određivanje prostora i vremena za medije

Stručnjaci, medijski pedagozi daju orijentaciju kroz pravilo 3/6/9/12, a ono znači: bez ekrana do treće godine, bez vlastite igračke konzole do šeste godine, nema interneta do devete godine i nema interneta bez nadzora do dvanaeste godine. Stručnjaci također preporučuju da mlađa djeca do pet godina ne bi trebala provoditi duže od pola sata dnevno ispred ekrana, a starija djeca do devet godina, ne duže od jednog sata dnevno.

Tematizirajte sa svojom djecom razliku između upotrebe i konzumiranja medija, te zajedno utvrdite nova pravila. Prostorno i vremensko razdvajanje između upotrebe i konzumiranja medija pomaže djetetu da bolje prepozna različite aktivnosti, ali i kod pridržavanja pravila. 

Tako se na primjer može sa djetetom napraviti dogovor da školske zadatke i obaveze izvršava u predviđenom periodu za radnim stolom u sobi. Dok za gledanje YouTube sadržaja ili igranje igrica može koristiti kauč u dnevnoj sobi.

Roditelji vrlo često ne mogu procijeniti šta djeca rade na ekranu. Medijsko vrijeme samostalno u sobi, posebno za manju djecu, nije prikladno.

Roditelji bi se trebali informirati, koje obaveze djeca trebaju digitalno završiti, te pokazati interes kako i na koji način iste izvršavaju.

Raznolikost i ne – medijsko vrijeme

Ne – medijsko vrijeme predstavlja poseban izazov u trenutnoj situaciji, jer djeca i mladi većinu dana provode u online nastavi, održavanju digitalnih kontakata, pa i zadovoljavanju potreba kroz zabavu (igrice, YouTube i sl.).

Raznolikost dobiva na značaju i djeci je potrebno vrijeme bez ekrana sa dovoljno fizičkog kretanja. Što je dijete manje, potreba za ovim je veća.

Tokom radnog vremena djeca i roditelji mogu napraviti dogovor za zajedničke odmore. Kratke pauze uz vježbe tijela pomažu u opuštanju od školskog rada na računaru i home office obaveza. U slobodno vrijeme digitalne aktivnosti trebaju također imati prostora ali bi trebale biti u ravnoteži s ne-medijskim aktivnostima. Za “obradu” digitalnih iskustava djeci su potrebne analogne aktivnosti. Roditelji i djeca mogu zajedno pretraživati i pronalaziti ideje za aktivnosti bez ekrana. Kad djeca napišu što bi željeli raditi, sedmični raspored aktivnosti spreman je u najkraćem vremenu. Bilo da se radi o vježbama tijela, takmičenju papirnih aviona ili društvenih igara (čovječe ne ljuti se, uno itd.) – i u izolaciji postoji dovoljno aktivnosti za koje nisu potrebni digitalni mediji.

Savjeti za roditelje

• Uspostavite jasna pravila za “vrijeme ispred ekrana”. Izuzeci su naravno mogući. 

• Ostanite u kontaktu/interakciji i razlikujte „konzumiranje“ od „upotrebe“ medija, te pomozite i svom djetetu da nauči razlike

• Odvojite aktivnosti prostorno i vremenski te jasno razmotrite o kojim aktivnostima se trenutno radi

• Obavezno čuvajte ne – medijsko vrijeme i prostor u svojoj porodici

• Pretražite ne – medijske aktivnosti zajedno. Vaša djeca trebaju raznolikost, kretanje i pauze od ekrana

• Pravite zajedničke pauze od online nastave i home office-a.

Piše: Amir Hasanović za prevencija.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.