Generalna skupština UN-a je svojom rezolucijom 2015. godine proglasila 19. juni za Međunarodni dan borbe proziv seksualnog nasilja u ratu kako bi podigla svijest o potrebi okončanja tog vida nasilja u ratu, odala počast preživjelim žrtvama širom svijeta i prepoznala posvećenost u borbi za iskorjenjivanje ove vrste zločina.
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog zlostavljanja u konfliktu, u prostorijama Udruženja građana “Vive Žene” Tuzla danas je održana press konferencija.
Udruženje građana Vive Žene – Centar za terapiju i rehabilitaciju je vodeća nevladina organizacija za pružanje psihosocijalne pomoći i podrške osobama koje su doživjele traumatska iskustva rata, torture i nasilja.
Udruženje je osnovano početkom 1994. godine kako bi se obezbijedio prihvat, zbrinjavanje i rehabilitacija žena i djece žrtava ratnog progona. Dvadeset pet godina udruženje kontinuirano radi na otklanjanju posljedica ratnih trauma, prevenciji svih oblika nasilja, izgradnji multietničke saradnje i poštovanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Danas, nakon dvadeset pet godina rada Vive Žene, Centra za terapiju i rehabilitaciju, uvijek smo u prilici da dijelimo sjećanja i sjetu na život prije rata 1992. godine u Bosni i Hercegovini (BiH), koju osjeća većina ljudi koju poznajemo, kako ja, tako i sve moje kolegice i kolege. U prilici smo da govorimo i o periodu rata i nakon rata. S razlogom, jer ta većina ljudi su žrtve rata i ratne torture. A nije ih baš mali broj, kazala je Aida Mustačević Cipurković, psihoterapeut u Udruženju građana Vive Žene Tuzla.
– Tu su oko nas, da li ih vidimo, kako ih vidimo, da li ih čujemo i kako ih slušamo. Da li se pitamo kako su svih ovih godina nakon rata. Pokušajmo se zamisliti zajedno sa njima, već smo ušli u dvadesetu godinu tzv. mira, mira bez granata i ubijanja. Važno ali nedovoljno za mir u njihovoj duši, njihovom životu. Kako ga oni osjećaju? Na jednostavan način ću vam pokazati šta traumatski događaj/i iz rata, odnosno trauma sa kojom žive svih ovih godina čini ljudima, čovjeku. Čovjek je cjelina i ta cjelina su: tijelo, osjećanja, misli. Ovaj papir je ta cjelina, ružičast je jer se referiram na prethodne riječi, sjetu. Sada ga cijepam. Šta se događa? Nije više cjelina, ova cjelina je postala mnoštvo nepovezanih dijelova, iskidana, fragmentirana. Kako ih povezati, kako biti kao prije? Svi težimo povratku na staro. Da li je moguće, i da li smo ikad više isti?, pojasnila je Mustačević Cipurković.
Jedno od najtežih traumatskih iskustava tokom rata je silovanje i seksualno zlostavljanje velikog broja žena. Silovanje je drastičan napad na ženski subjektivitet uperen na njegovo razaranje. Ako se potiskuje i prešućuje ovo iskustvo, onda to u kontekstu jedne kulture znači da su ženska iskustva, a time i ženski subjektivitet, izbrisani. U psihi počinioca ono ne služi seksualnim ciljevima, nego artikulaciji bijesa, nasilja i vlasti nad ženom. Cilj je da se neka žena ponizi, unizi i da se potčini. Same žrtve silovanja u najvećem broju slučajeva taj čin doživljavaju kao ekstremnu i ponižavajuću formu upotrebe nasilja protiv svoje ličnosti i svog tijela, što je povezano sa snažnim strahovima od smrti. Silovanje je ubistvo duše.
Na današnjoj press konferenciji novinarima se obratila i žrtva silovanja Mirsada Tursunović iz Zvornika.
Psihosocijalni program rada Vive Žene
Program rada Vive Žene zasniva se na jedinstvenom multidisciplinarnom pristupu i sinhroniziranim psihosocijalnim intervencijama koje se provede istovremeno na tri nivoa:
A. Rehabilitacija je prvi nivo u oporavku žrtava rata, torture i nasilja, a podrazumjeva psihosocijalne intervencije zasnovane na individualiziranom pristupu potrebama korisnika kako bi se umanjile posljedice traume, olakšala resocijalizacija i funkcionlalnost u uspostavljanju kvalitetnijih međuljudskih odnosa.
B. Prevencija je drugi nivo rada koji ima za cilj izgradnju socijalne povezanosti,
tolerancije i povjerenja u lokalnim zajednicama. Jedan segment prevencije se postiže organizovanjem kontinuiranih edukacija, stručnih radionica i multidiscilinarnih sastanaka za predstavnike državnih institucija, javnih ustanova i civilnog društva, čime se osnažuje institucionalna podrška i olakšava pristup žrtava uslugama socijalne i zdravstvene žaštite. Drugi segment je psihoedukativni rad sa djecom kojim se želi prevenirati prenos traumatskih iskustava torture i nasilja sa roditelja na djecu, a istovremeno osnažiti vještine mladih za nenasilno rješavanje konflikta i prevenciju vršnjačkog nasilja.
C. Treći nivo rada doprinosi izgradnji stabilnosti, sigurnosti i održivog mira u BiH
društvu, a provodi se kroz kampanje javnog zagovaranja kako bi se uticalo na
predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti da kreiraju i provode zakonska rješenja i programe koji doprinose boljem položaju i kvalitetu života žrtava rata, torture i nasilja.
U sklopu obilježavanja 25. godišnjice rada Udruženja građana Vive Žene Tuzla 20. juna biće održana promocija “Zbornika radova – Rehabiltacija žrtava torture I nasilja vol.9”, izdavač Udruženje građana Vive Žene. Promocija će se održati u čevratak sa početkom u 12 sati u Ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli. Zbornik će promovirati prof Dr Mirzeta Hadžić Suljkić, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
S.P.