Vijeće za štampu u BiH prihvatilo žalbe Mreže za izgradnju mira povodom pisanja online medija Antimigrant

Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 194 članice, organizacije i škole iz cijele BiH, a koja djeluje sa ciljem da gradi održivi mir te teži ka dugoročnom povećanju sposobnosti cijelog bosanskohercegovačkog društva da se ophodi s različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način, je podnijela 3 pritužbe Vijeću za štampu u BiH i 2 pritužbe Instituciji ombudsmana za ljudska prava povodom sadržaja objavljenom na online mediju Antimigrant. Pomenutim člancima se širi govor mržnje, vrši diskriminacija i kršenje ljudskih prava ljudi u pokretu/migranata koji se nalaze u BiH te širi vjerska i nacionalna mržnja i netrepeljivost kako bh. građana_ki prema migrantima_cama, tako i među konstitutivnim narodima u BiH. Žalbe su podnijete i online mediju Antimigrant i zatraženo je uklanjanje spornih članaka, kao i izvinjenje kako osobama čija se ljudska prava direktno krše pomenutim člancima, tako i cjelokupnoj bh. javnosti zbog širenja mržnje i nacionalne netrepeljivosti, te zlonamjernog poigravanja sa ratnim traumama bh. građana_ki upotrebom određenih riječi (genocid, logori, okupatori, velikosrpski, velikohrvatski).

Žalba na članak Islamska zajednica bošnjačkim parama hrani migrantske okupatore“

Dana 16. jula 2019. godine na online mediju Antimigrant, u rubrici aktuelno objavljen je članak koji nosi naslov „Islamska zajednica bošnjačkim parama hrani migrantske okupatore“. Članak je dostupan na sljedećem linku: https://antimigrant.ba/islamska-zajednica-bosnjackim-parama-hrani-migrantske-okupatore/. Sam sadržaj članka je preuzet (u pitanju je slika originalnog članka) iz dnevnih novina Avaz i govori o donaciji Islamske zajednice u BiH humanitarnom društvu „Merhamet“, u iznosu od 30 000 KM, a zahvaljujući kojoj je obezbijeđeno 8 200 obroka za migrante u Unsko-sanskom kantonu i u Tuzli. Jedini autorski dio članka, objavljenog na online mediju Antimigrant, je prethodno citirani naslov. Iz spornog naslova je jasno da autor_ica smatra da je nije problem sama donacija islamske zajednice, nego da je problem što je ona bila usmjerena u pomoć ljudima u pokretu/migrantima, jednoj društvenoj grupi koja se nalazi u BiH, čime autor_ica jasno potiče građane_ke na mržnju i netrepeljivost prema migrantima, a sve na osnovu njihove etničke pripadnosti, nacionalnosti i rase. Samim povezivanjem Bošnjaka i migranata u naslovu, navođenjem da se „bošnjačkim parama“ hrane „migrantski okupatori“, što daje konotaciju da je novac koji je trebao biti usmjeren za potrebe Bošnjaka, usmjeren drugoj društvenoj grupi, koja je opisana negativnim epitetom „okupatori“, autor_ica pokušava da potiče tačno određenu nacionalnu grupu – Bošnjake, na mržnju, diskriminaciju, netoleranciju i nejednakost prema migrantima. Cjelokupnu žalbu možete pronaći ovdje.

Odgovor Vijeća za štampu BiH

Vijeće za štampu u BiH je prihvatilo ovu žalbu, a Žalbena komisija je konstatovala kršenje nekoliko članova Kodeksa za štampu i online medije BiH: Član 2 – Urednička odgovornost, Član 3 – Huškanje, Član 4 – Mogućnost odgovora, pojašnjavajući da se radi o manipulaciji i svjesnom obmanjivanju javnosti do koje je došlo nakon preuzimanja članka od strane portala Antimigrant.ba. Žalbena komisija ističe da je prenošenje originalnih tekstova  uz sugestivnu i manipulativnu opremu teksta teško kršenje profesionalnih standarda izvještavanja te da se radi o smišljenom zavođenju javnosti i manipulacijom kojima se na huškački način podstiče netolerancija, diskriminacija i neprijateljstvo prema migrantima koji se nalaze u BiH. Žalbena komisija je zaključila i da je sam naziv portala huškački, sa pozivom na netrepeljivost i negativne radnje prema migrantima, što podliježe krivičnoj odgovornosti u skladu sa krivičnim/kaznenim zakonima u BiH. Cjelokupan odgovor Vijeća za štampu BiH možete pronaći ovdje.

Žalba na članak „Tuzlanski šminker Nihad Suljić dio kriminalne mreže uvoza migranata iz Srbije“.

Dana 15. septembra 2019. godine na online mediju Antimigrant, u rubrici Komentar objavljen je članak kojim se targetira volonter koji pomaže ljudima u pokretu koji se nalaze u Tuzli. Članak nosi naslovTuzlanski šminker Nihad Suljić dio kriminalne mreže uvoza migranata iz Srbije. Spornim člankom autor_ica jasno potiče građane_ke na mržnju i netrepeljivost prema Nihadu Suljiću, a iz razloga što Suljić pomaže migrantima koji se nalaze u BiH. Autor zapravo koristi Nihada Suljića da bi poticao na dodatnu mržnju i netrepeljivost prema prema migrantima na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, što je jasno iz dijela članka gdje je Suljić okarakterisan kao osoba koja „radi na štetu vlastitog naroda“, ali i obratno, koristi migrante da bi poticao na netrepeljivost i mržnju prema Nihadu Suljiću, samo zato što Suljić pomaže ljudima u pokretu. Samim karakterisanjem Suljića kao nekoga ko „radi na štetu vlastitog naroda“, autor_ica pokušava da potiče cjelokupno građanstvo BiH na mržnju prema Suljiću. Kroz cijeli članak Nihad Suljić je predstavljen kao osoba koja čini vrlo ozbiljna krivična djela, koja treba hitno biti krivično gonjena, kao pomagač kriminalnih grupa. Protiv Nihada Suljića nikada nije pokrenut krivični postupak za navedene radnje, niti su ikad istražni organi razgovarali s njim povodom navedenih radnji, što dovodi do toga da ne postoji ni sudska presuda protiv Nihada Suljića za navedena krivična djela.  Ovakvo manipulisanje činjenicama, lažno predstavljanje i dovođenje pojedinca u vezu sa krivičnim djelom, stavljanje pojedinca u opasnost, poticanje na netoleranciju, diskriminaciju, nepostojanje uredničke odgovornosti i neodgovornosti novinara_ke te nepostupanje medija u skladu sa interesom javnosti, etičkim principima i osnovnim ljudskim pravima ne smije biti dopušteno. Cjelokupna žalba je dostupna ovdje. Članak je u međuvremenu uklonjen sa medija Antimigrant.ba, stoga Vijeće za štampu BiH nije bilo u mogućnosti postupati po ovoj žalbi, Mreža za izgradnju mira čeka odgovor Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH povodom žalbe na ovaj članak.

Žalba na članak „Podsjećanje na upozorenje iz aprila: Migrante zatvoriti u logore do povratka u njihove zemlje“

Dana 1. augusta 2019. godine na online mediju Antimigrant.ba, u rubrici Komentar objavljen je članak, autora Fatmira Alispahića, koji nosi naslov „Podsjećanje na upozorenje iz aprila: Migrante zatvoriti u logore do povratka u njihove zemlje“. Članak je dostupan na sljedećem linku: https://antimigrant.ba/podsjecanje-na-upozorenje-iz-aprila-migrante-zatvoriti-u-logore-do-povratka-u-njihove-zemlje/. U članku autor navodi 7 zahtjeva upućenih različitim institucijama BiH, a koji se svi svode na to da migrante treba hitno zatvoriti u logore u BiH. Ovim člankom krše se odredbe Kodeksa za štampu i online medije u BiH, Zakona o zabrani diskriminacije BiH, kao i Krivičnog zakona BiH. U članku je zastupljeno manipulisanje činjenicama, lažno predstavljanje i diskriminacija migranata, poticanje na netoleranciju i mržnju, huškanje, poticanje na činjenje konkretnih zločina iz mržnje i nasilja prema migrantima, podrivanje etno-nacionalnih podjela i nacionalne netrpeljivosti u BiH, nepostojanje uredničke odgovornosti i neodgovornosti novinara_ke, te nepostupanje medija u skladu sa interesom javnosti, etičkim principima i osnovnim ljudskim pravima. Ovim člankom vrši se namjerna retraumatizacija cjelokupnog bh. građanstva, podsjećanjem na ratna dešavanja zlonamjernom zloupotrebom riječi „genocid“ i „logori“, te bezobzirno nepoštivanje žrtava genocida i njihovih porodica, te ljudi koji su preživjeli strahote logora u proteklom ratu, kao i članova porodica onih koji su svoje živote izgubili u logorima. Cjelokupna žalba je dostupna ovdje.

Odgovor Vijeća za štampu BiH

Vijeće za štampu u BiH je prihvatilo ovu žalbu, a Žalbena komisija je konstatovala drastično kršenje nekoliko članova Kodeksa za štampu i online medije BiH: Član 2 – Urednička odgovornost, Član 3 – Huškanje, Član 4 – Mogućnost odgovora, Član 5 – Tačnost i fer izvještavanje pojašnjavajući da cjelokupni članak od naslova do ukupnog sadržaja teksta predstavlja sami govor mržnje. Pozivanje da se migranti koji se nalaze u BiH zatvaraju u logore koristeći se riječima „ako odmah u logore ne zatvorimo tzv. Migrante, probudićemo se pod terorom genocidnog ISIL-a“, kvalificiranje svih migranata kao pripadnika skupine ISIL-a, nazivajući ih, između ostalog „genocidnim ISILOVCIMA“ – predstavlja govor mržnje. Žalbena  komisija je konstatovala da se u članku za migrante koriste sljedeće rečenice: “Da se privremeni logori za ISILOVCE u BiH, tzv. migrante, otvore na što više lokacija, kako bi se razbila masa od nekoliko hiljada na jednom mjestu, i kako bi se lakše kontrolirala ova paravojna i teroristička opasnost, te spriječila mogućnost doturanja oružja genocidnim ISILOVCIMA preko velikosrpskih i velikohrvatskih faktora…”, „Uskoro će biti nemoguće uspostaviti kontrolu nad paravojnim i terorističkim formacijama putujuće ISIL-ove vojske koja je dovedena da za velikosrpske i velikohrvatske potrebe dovrši genocid nad Bošnjacima“. Itd. Žalbena komisija je zaključila da ovakva huškačka retorika prema migrantima potpada pod ingerenciju nadležnih institucija, Tužilaštva i policije i povlači krivičnu odgovornost, u skladu sa krivičnim/kaznenim zakonima BiH. Odgovor Vijeća za štampu u BiH pronađite ovdje.

Mreža za izgradnju mira smatra da neprofesionalno izvještavanje, manipulisanje činjenicama, lažno predstavljanje i diskriminacija, poticanje na netoleranciju i mržnju, huškanje, poticanje na činjenje konkretnih zločina iz mržnje i nasilja, podrivanje etno-nacionalnih podjela i nacionalne netrpeljivosti u BiH, nepostojanje uredničke odgovornosti i neodgovornosti novinara_ke, te nepostupanje medija u skladu sa interesom javnosti, etičkim principima i osnovnim ljudskim pravima ne smije biti dopušteno. Mediji moraju biti svjesni svoje uloge i odgovornosti u građenju javnog mnijenja i uticanja na stavove građana_ki, stoga su dužni prenositi samo istinite, provjerene i relevantne informacije. Stoga će Mreža za izgradnju mira i u narednom periodu zauzeti aktivnu ulogu u borbi protiv problematičnog izvještavanja te nastaviti slati žalbe nadležnim institucijama ovim povodom.

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.