Udruženje Mreža za izgradnju mira izvelo je sveobuhvatno istraživanje administrativnih podataka i registara za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini u okviru USAID-ovog projekta Snaga lokalnog. Pored posjedovanja podataka ključno je znati kako iskoristi te podatke i razumjeti njihov kontekst.
“Istraživanje korespondira s jednim važnim ciljem koji je zacrtan u Evropskoj Uniji, a to je digitalizacija javne uprave koja bi omogućila bolje funkcionisanje u okviru sistema, ali i pomogla građanima”, ističe Radenko Udovičić, projekt menadžer i istraživač Mreže za izgradnju mira.
Potencijal prikupljenih administrativnih podataka je značajan i neophodno je iskoristiti ga za razvoj i unapređenje usluga prema građanima, ali i za procese strateškog planiranja i donošenja odluka.
Fahir Kanlić, statistički stručnjak i autor ove istraživačke studije, kaže da se Bosna i Hercegovina, kao država koja funkcioniše na više administrativnih nivoa, susreće sa finansijskim i kadrovskim problemima koji usporavaju skupljanje i upotrebu podataka. Dodatnu poteškoću stvara i dostupnost podataka.
“Imamo jako veliku količinu podataka, koja je većinom dostupna u relativno digitalizovanom nivou., To podrazumijeva Excel file, Word ili PDF dokument, koji nisu u potpunosti prilagođeni za dijeljenje ili importovanje podataka u veće baze podataka koje se publikuju. Također, rezultati istraživanja pokazuju da podaci nisu dostupni građanima koliko bi trebali biti, a to je nešto na čemu treba biti fokus kroz naredne projektne aktivnosti i istraživanja. Neophodno je naći način da se podaci digitalizuju i učine javno dostupnim,” istakao je Kanlić.
Istraživanje je predstavljeno na konferenciji “Podaci u službi socio-ekonomskog razvoja”, gdje su učesnici razmjenjivali i iskustva iz drugih država.
“Mi smo na ovoj konferenciji čuli podatke iz Hrvatske koja ima impresivne rezultate. Ne morate izaći iz kuće kako biste dobili relevantne dokumente i čak ono što trebate platiti, plaćate preko kompjutera i mobitela. Zanimljiv podatak je da je u Estoniji digitalizovano i glasanje. Estonija je pionir, čiji pravac će slijediti i druge evropske zemlje, a, nadamo se, jednom i Bosna i Hercegovina”, pojašnjava projekt menadžer, Radenko Udovičić.
Maja Pekeč je nezavisna stručnjakinja iz Hrvatske, koja je 15 godina radila u Agenciji za statistiku. U tom periodu, Hrvatska nije imala digitalizovane podatke i suočavala se sa ogromnom količinom papira.
“Vi ste sada gdje smo bili mi, prije otprilike 15 godina. Mislim da je dijeljenje dobrih praksi uvijek pozitivna stvar, jer sada znamo na kojim stvarima smo griješili i to omogućava da vama proces bude jednostavniji, obzirom da znate koje korake možete preskočiti kako bi brže došli do finalnog cilja,” ističe Pekeč.
Primjer Norveške i drugih Skandinavskih zemalja pokazuje da uspostava javnih registara (registar stanovništva, registar zgrada i stanova, poslovni registar) omogućava da se na jedinstven način i vrlo sistematizovano, hronološki vodi evidencija o pojedincima.
“Prednost takvih sistema je da se skraćuje vrijeme za dobijanje dokumenata, štedi se novac i omogućava brži protok informacija i podataka. Cilj ovog istraživanja jeste da se pokaže koji podaci su dostupni, gdje se nalaze i kako se process prikupljanja tih podataka može pojednostaviti, čime bi se uvezao sistem i učinilo da su podaci, koji su jednom uneseni u sistem, uvijek dostupni na različitim mjestima i u različitim institucijama,” objasnio je Fahir Kanlić.
Pristupanje Evropskoj Uniji nije moguće bez objedinjenih statističkih podataka, a ovo istraživanje je imalo za cilj da pokaže dokle je BiH u tom procesu. Rezultati nam pokazuju da naša država mora uraditi mnogo toga kako bi se približila standardima Evropske unije.
Maja Popović