Greška 404 digitalne sigurnosti

Piše: Azra Berbić za portal Oštra Nula

Zamislite svoju kuću ili stan u kojima svakodnevno boravite i obavljate sve lične aktivnosti. To je mjesto na kojem se osjećate sigurno, tu je vaša privatnost zaštićena. Imate dobre brave, sigurne prozore, možda i ogradu oko dvorišta, alarm; time štitite svoju privatnost i sigurnost, osiguravate se od toga da vas neko ne opljačka ili špijunira.

Da bismo se osjećali sigurno i zaštićeno u online prostoru moramo razmisliti o mjerama zaštite. Kada mislimo o sigurnosti uvijek nam pada na pamet javna, socijalna, ekonomska ili zdravstvena sigurnost. Međutim, zašto se još uvijek u 21. stoljeću ne bavimo digitalnom sigurnošću na ozbiljan način iako nam je ona izuzetno bitna?

Da li su prosječni građani i građanke svjesni svoje izloženosti kada koriste internet i to ne samo u okviru društvenih mreža? Razmišljamo li o tome u kojoj mjeri se prati ono sto radimo u okviru online prostora, šta pišemo, šta pretražujemo, šta lajkamo, koje web stranice posjećujemo, kakve sadržaje konzumiramo? Znamo li koliko su lako dostupni naši lični podaci, razgovori, fotografije, dokumenti, videa i svi drugi sadržaji koje razmjenjujemo s drugim korisnicima “privatno” ili dijelimo određenom krugu ljudi, na društvenim mrežama, preko emaila ili neke od platformi za komunikaciju?

Privatnost je privilegija u digitalnom dobu, iako je kao korisnici digitalnih tehnologija često svjesno ili nesvjesno žrtvujemo, ipak nam je bitna. Zašto ne bismo počeli razmišljati o ovom aspektu naše sigurnosti, ako bi nas pogodila potencijalna izloženost i ugrožavanje naše privatnosti?

Privatnost znači da niko ne može pratiti ili koristiti naše lične podatke ili aktivnosti koje nisu namijenjene za druge ljude bez naše saglasnosti. Brz i jednostavan pristup internetskoj vezi, svuda dostupne wi-fi mreže, pametni telefoni i svi drugi uređaji koje povezujemo s internetskom vezom uveliko nam olakšavaju život, ali istovremeno su rizik za našu privatnost i sigurnost. Svi uređaji koje koristimo skupljaju podatke o našim aktivnostima te ih čuvaju i arhiviraju, a oni se dalje koriste u svrhu nadzora ili marketinga.

Često nam se desi da smo tražili neki smještaj u drugom gradu ili smo s prijateljima razgovarali o nekim proizvodima, možda smo prijavili lokaciju u restoranu, hotelu, te nam nedugo nakon toga počnu iskakati oglasi koji nam nude proizvode ili usluge, a vezani su za naše razgovore i pretraživanja.

Pretraživači, društvene mreže i sve druge aplikacije koje najčešće koristimo generišu, snimaju i pohranjuju naše podatke svakodnevno, bez prestanka. Čak i kada mislimo da nemamo šta skrivati, nemamo razloga za brigu, naši privatni podaci su potencijalna opasnost za nas jer ih mogu koristiti oni koji se bave prodajom oglasa, ili još gore hakeri koji se bave prodajom podataka i iste nerijetko zloupotrebljavaju.

Kada hodamo po vlažnoj zemlji ili snijegu ostavljamo otiske, još trajniji su naši digitalni otisci, njih ne možemo izbrisati tako lako, ali se možemo zaštititi da neko ne bi zloupotrijebio naše podatke.

Nije tako zahtjevno zaštititi se na internetu, prethodnih godina pojavljuje se sve više alternativnih verzija pretraživača, blokatora oglasa, sistema za provjeru i jačanje lozinki. Razvijene su vrlo napredne opcije slanja šifrovanih poruka. Prije instaliranja popularnih aplikacija, posjećivanja popularnih sajtova i ostavljanja ličnih podataka moramo obratiti pažnju na šta sve pristajemo. Potrebno je obratiti pažnju koje podatke i informacije te aplikacije i platforme mogu skupljati s naših uređaja i čemu sve na njima imaju otvoren pristup. Jako je bitno šta dijelimo na društvenim mrežama, posebno koliko često ostavljamo trag lokacije, na koje i kakve otvorene mreže se spajamo jer one su najjednostavniji način da zlonamjerne osobe presretnu naše radnje na internetu. Treba uvijek imati na umu da sve sto činimo u okviru internetske mreže ostavlja trag ali i priliku da se informacije i naši podaci lako zloupotrijebe.

Kako se zaštititi?

Ako se desi da dobijete prijeteće poruke, komentare ili objave upućene vama da bi se kao takve smatrale stvarnom prijetnjom, moraju da izazivaju osjećaj straha kod onoga kome su upućene, ali i da su ostvarive. Mora biti vidljiva namjera da će se izvršiti neko krivično djelo, da se osoba osjeća ugroženo. Kada se dese takvi slučajevi, prijetnje je neophodno prijaviti policiji.

Društvene mreže svakako imaju pravila zajednice, u slučaju njihovog kršenje nalozi s kojih prijetnje i/ili uvrede dolaze mogu biti privremeno blokirani ili trajno uklonjeni. Problem u Bosni i Hercegovini je što ova problematika još uvijek nije adekvatno regulirana zakonom pa zbog toga nadležni organi svakom slučaju nerijetko postupaju na različit način. To je nekada i nužno, ali onda dolazi do različite prakse čak i u sličnim slučajevima.

Ako se desi da vas neka osoba konstantno uznemirava porukama, a vi odbijate komunikaciju i jasno date doznanja toj osobi da ne želite nastaviti bilo kakvu komunikaciju s istom, imate osnova takvu osobu prijaviti za uznemiravanje nadležnim organima. Ako su prijetnje, govor mržnje ili uznemiravanje anonimni ili dolaze sa lažnih naloga ukoliko ih doživljavate ozbiljno i ako se osjećate ugroženo prijavite to nadležnim organima ali svakako i društvenim mrežama na kojima te osobe imaju naloge.

Iako je u EU na snagu stupila Opšta uredba o zaštiti podataka o ličnosti, koja građanima garantuje veća digitalna prava i obavezuje sve organizacije i ustanove koje dolaze u dodir sa podacima o ličnosti, skupljaju ih i obrađuju i  o tome moraju obavijestiti svoje korisnike. U našoj državi ne postoje zakoni koji nas na taj način štite. Međutim, kada god imate osnovanu sumnju da su vaši podaci zloupotrijebljeni posebno u slučajevima kada bi to moglo ugroziti vaš ugled, ličnost, status, ako se smatrate žrtvom financijske i li bilo koje druge prevare u takvim slučajevima odmah trebate podnijeti prijave nadležnim organima.

Nekada vi i vaši povjerljivi i osjetljivi lični podaci mogu biti žrtva bezazlenih hakerskih napada, ali nerijetko se dešava da se na nelegalan način prikupljeni podaci skupljaju u svrhu prodaje istih ili kreiranja raznih prevara, stoga je neophodno znati kako na što jednostavniji način zaštiti sebe i svoje podatke.

Ako želite provjeriti koliko su sigurne vaše šifre

https://howsecureismypassword.net/

Da bolje shvatite politiku društvenih mreža

https://myshadow.org/lost-in-small-print/

Alternative za Chrome

https://www.mozilla.org/en-US/firefox/new/

https://www.torproject.org/

Internet preglednik za telefon koji štiti vašu privatnost 

https://support.mozilla.org/en-US/kb/focus

AKO ŽELITE DA VAŠ INTERENT PREGLEDNIK NE SPAŠAVA VAŠU HISTORIJU PRETRAŽIVANJA, COOKIES I PODATKE SA SAJTOVA, INFORMACIJE KOJE UNOSITE U ODREĐENA POLJA KORISTITE OPCIJU NEW PRIVATE WINDOW ZA FIERFOX ILI NEW INCOGNITO WINDOW ZA CHROME.

Alternative za Google

https://www.startpage.com/

https://duckduckgo.com/

Ad-ons (dodaci) za povećanje privatnosti dok pretražujete internet

https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/ublock-origin/

Za blokiranje nevidljivih “trackersa”

https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/privacy-badger17/?src=search

Alternativni načini za on-line komunikaciju

https://meet.jit.si/

https://wire.com/en/

https://www.signal.org/

https://telegram.org/

Azra Berbic je diplomirana pravnica, dugogodisnja volonterka i aktivistkinja. Dopisnica je Časopisa Preventeen, u svome radu i pisanju bavi se pravima mladih, žena i djevojčica, razbijanju rodnih stereotipa i socijalnim pravima. Zaljubljenica je u prirodne ljepote Bosne i Hercegovine pa u slobodno vrijeme planinari.

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.