Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH: Trudimo se ostati dosljedni svojoj misiji i biti mjesto učenja, razgovora, susreta i kritičkog promišljanja

Razgovarao: Đorđe Krajišnik

Sa Elmom Hodžić, kustosicom Historijskog muzeja BiH, razgovarali smo o radu ove kulturne institucije u vrijeme pandemije, te o problemima sa kojima se državne institucije kulture suočavaju u svom radu i opstajanju

Historijski muzej BiH bio je dva mjeseca zatvoren usljed pandemije virusa COVID-19, kako je sve to uticalo na rad Muzeja?

Iako je Historijski muzej BiH bio zatvoren za posjete, iza zatvorenih vrata se ipak radilo. Pripremili smo pet virtualnih izložbi, imali dva online otvorenja, svakodnevno komunicirali s muzejskom publikom online – trudili smo se da muzej pričama iz prošlosti odgovori na trenutnu krizu. Također, imali smo kustoske dežure kroz koje smo nastojali urediti muzej tako da bude sigurno okruženje u trenutku kada se ponovo otvori za javnost. Pandemija nas je, kao i čitav svijet, natjerala da razmišljamo o drugačijim mehnizmima sprovođenja muzejskih aktivnosti i da pomjeramo granice vlastitih mogućnosti. Čini mi se da se tim Historijskog muzeja BiH vrlo brzo adaptirao na nova pravila života, a pretpostavljam da je razlog to što godinama testiramo mogućnosti opstanka institucije kulture u zemlji bez državnog ministarstva kulture i bez minimalne volje da se kroz kulturu gradi dijalog, da kultura kao primarna ljudska potreba bude generator pozitivnih društvenih promjena. Pred svim izazovima muzejske prakse u BiH, Historijski muzej BiH se trudi ostati dosljedan svojoj misiji i biti mjesto učenja, razgovora, susreta, kritičkog promišljanja. Pandemija jeste promijenila već utvrđeni kalendar za 2020. godinu, ali nam nije poremetila planove i promijenila ciljeve – samo nas je natjerala da razmišljamo o drugačijim oblicima muzejskog iskustva. 

Pokrenuli ste, kako ste već naglasili, cijeli niz online aktivnosti, kako gledate na taj vid prezentiranja aktivnosti Muzeja, te koliko će vam iskustva digitalnih platformi pomagati i u danima bez pandemije?

Prebacivanje muzejskih aktivnosti u digitalni svijet je veliki izazov. Napominjem da je muzejski prostor izuzetno važan u sveopštem doživljaju muzeja: posjeta muzeju je učenje, nerijetko interakcija, ali i ritual u čijem je izvođenju važan muzejski prostor. Kada je prostor nedostupan, odnosno, kada muzej nema publiku, onda su njegove primarne funkcije nepotpune. To je bila prva pandemijska prepreka. Olakšavajuću okolnost u pripremi muzejskih online sadržaja je činila digitalizirana građa koja se posljednjih nekoliko godina obrađivala. Online komunikacija nam je pomogla da muzej učinimo dostupnim građankama i građanima iz svih krajeva Bosne i Hercegovine – ali i da muzejske priče predstavimo na internacionalnom nivou. Broj muzejske publike se online aktivnostima povećavao iz dana u dan i to nas je ohrabrivalo da nastavimo raditi. Pozivali smo javnost da, ako već ne može u muzej, bude uz muzej. Imali smo podršku medija i šire javnosti. Nadamo se da ta podrška neće izostati i sada će posljedice pandemijske krize biti vidljive u svim aspektima društva, a da će muzej opet pronaći način da nam kulturnim terapijama pomogne u kolektivnom liječenju. 

Imajući na umu da još uvijek nisu ukinute sve mjere prevencije i zabrana kako Historijski muzej BiH radi u ovim danima, te kako posjetioci ipak mogu posjetiti ono što Muzej nudi?

Muzej je simbolično otvoren na Međunarodni dan muzeja, uz poziv publici da se pridržava novog muzejskog bontona, koji podrazumijeva nošenje maski, dezinfekciju ruku pri ulasku u muzej i čuvanje međusobne distance. Muzej je otvoren svakim danom za individualne posjete i posjete manjih grupa (maksimalno šest osoba). 

Kakva iskustva kao institucija uopšte nosite iz dana vanredne situacije i ograničenog kretanja?

Mislim da se tim Historijskog muzeja BiH vrlo brzo organizirao i uspostavio novu radnu dinamiku, prateći instrukcije nadležnih organa o ograničenjima. Vjerujem da smo sada, kao nikad prije, počeli cijeniti direktni kontakt s eksponatima i da smo postali svjesni koliko muzej treba, može i mora pratiti impuls vremena u kojem djeluje. Nedostajala nam je publika, bilo je čudno hodati praznim muzejskim hodnicima. Ponekad mi se čini da nam je rad pomagao da i mi kao tim sačuvamo zdrav razum. Brojne su pozitivne lekcije koje smo izvukli iz krize i koje ćemo koristiti u budućem radu. Mislim da ima i jedna gorka: niti jedan organ vlasti se nije obratio muzeju direktno sa uputama ili preporukama o radu. I šutnja je komunikacijski signal. 

Ovih dana institucije kulture od državnog značaja ponovo su u fokusu javnosti, na onaj, na žalost, negativan način, kako Historijski muzej BiH stoji u pogledu svog statusa, te da li je do sada riješeno bilo šta od onih vitalnih pitanja nužnih za opstanak ove institucije?

Historijski muzej BiH je otvoren sa velikom radošću uposlenika, publike i brojnih prijatelja muzeja. Međutim, neizvjesnost nikada nije bila veća. Sada smo, prvi put, suočeni sa nemogućnošću da vlastitom produkcijom i radom osiguramo sredstva za opstanak muzeja. Navikli smo da naš rad muzeju donosi veće prihode nego infuzije koje primamo od države. Međutim, kriza u turizmu će direktno utjecati na rad muzeja u BiH. Pitanje pravnog statusa muzeja, ako i drugih institucija kulture sa državnim predznakom, nije riješeno. Sistem finansiranja ne postoji. Muzej je još uvijek ničija zemlja, koja još uvijek na naše veliko zadovoljstvo, ima podršku građana ove zemlje! A ta nam je podrška u ovakvoj situaciji od neprocjenjivog značaja. 

Planirate li u narednom periodu neke nove aktivnosti, te šta donosi ljeto u Muzeju?

Programski kalendar Historijskog muzeja BiH za 2020. godinu podrazumijeva različite muzejske aktivnosti, uz obilježavanje godišnjica važnih historijskih događaja. Neki od njih su kraj Drugog svjetskog rata i potpisivanjeDaytonskog mirovnog sporazuma, a poseban program pripremamo za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici. Historijski muzej BiH ove godine slavi 75. rođendan! Kroz novembarsku manifestaciju „Mjesec muzeja“ planiramo promovirati muzejske priče, eksponate i zgradu. Uskoro će brojnim izložbama, radionicama, kustoskim vođenjima i predavanjima početi još jedno „Ljeto u muzeju“. Prikupljamo nove predmete, čuvamo kulturno-historijsko naslijeđe BiH, predstavljamo muzejske priče publici u nadi da nam lekcije iz prošlosti mogu biti važne u prevazilaženju kriza. Jer i korona će jednog dana završiti na zidovima muzeja, a o njoj ćemo pričati kao o još jednoj pošasti iz turbulentne nam prošlosti. Smrt koroni, sloboda kulturi.

This article has been produced with the support of the European Endowment for Democracy (EED). Its contents do not necessarily reflect the official opinion of EED. Responsibility for the information and views expressed in this article lies entirely with the author(s).

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.