U sklopu sedmice ljudskih prava, Fondacija Krila nade je pripremila i vodila radionice o ljudskim pravima u četiri osnovne škole u Sarajevu (OŠ Avdo Smajlović, OŠ Čengić Vila I, Fatima osnovnu školu i OŠ Gunić Džemaludin Čaušević) i u Centru Fondacije Krila nade. Ove četiri škole su uključene u projekat ”Kognitivno-bihevioralni tretman nasilnih oblika ponašanja kod školske djece” koju provodi Fondacija Krila nade uz podršku IN Fondacije iz Banja Luke.
Cilj radionica je bio da djeca razumiju vlastita ljudska prava i osposobiti ih da ista artikulišu, a što je najvažnije, da iskuse šta se dešava sa ljudskim pravima u praksi. Drugi cilj radionice je bio da se “anti-bullying” radionice postave u širu perspektivu ljudskih prava.
Uz podršku organizacije Bild Hilft e.V. Ein Herz fur Kindern pripremili smo mape sa školskim materijalom koji je podjeljen u sedmici Ljudskih prava svoj djeci koja su učestvovala u radionicama. Osim toga sva djeca su dobila priručnik koji je pripremio Tim Fondacije Krila nade, koji je uključivao i Povelju o ljudskim pravima i Konvenciju o pravima djeteta. Radionice koje su pripremljene su bile inspirisane Kompasito priručnikom (Priručnik o obrazovanju o ljudskim pravima za djecu, objavljenog od strane Uprave za mlade i sport Vijeća Evrope.
Radionice su počele na način da su djeca nabrajala i razmatrala šta su to ljudska prava i koja ljudska prava oni poznaju. Činilo se da većina djece dosta dobro poznaju ljudska prava koja im pripadaju. Nakon toga su djeca igrala igru Moksha-Patamu (poznatija kao “Zmije i ljestve”), koja je bila prilagođena temi ljudskih prava. Djeci su date kartice na kojima su bile ispisane rečenice koje ilistriraju neke situacije iz života i zadatak djece je bio da odrede da li je ta situacija u skladu sa Konvencijom o dječijim pravima ili je predstavlja kršenje Konvencije.
To rasprave uslijedilo je odbor-igru pod nazivom Moksha-Patamu (poznatiji kao “Zmije i ljestve”), koji je prilagođen na temu ljudskih prava. Djeca su dobili kartice na kojoj je bilo napisano rečenice ilustriraju neke situacije iz života i zadatak djece je da se napravi razlika da li je to u skladu sa Konvencijom pravima djeteta, ili ako je to bio prekršaj. Djeca su bila vrlo zainteresirane i proaktivna u razmatranje slučajeva.
Za stariju djecu koja su uključena u projekat pripremljena je radionica koja je pokrivala temu verbalnog nasilja. Zadatak djece je bio da se sjete i zapišu ružne riječi koja djeca koriste jedni protiv drugih. Zadatak vježbe je bio da se prepozna da je korištenje ružnih riječi kršenje člana 13. Konvencije o dječijim pravima. Prvo su djeca podjelila ružne riječi u 5 kategorija: člana 13. Konvencije za prava deteta. Upoznali smo gol za prvi dijeljenjem štetne riječi u 5 kategorija: Nije bolna, malo bolna, djelimično bolna, jako bolna i ekstremno bolna. Zatim, su djeca raspravljala šta uraditi kako bi prestao takav govor. Rasprava je bila vrlo intenzivna i ispostavilo se da korištenje ružnih riječi, posebno onih koje su prepoznate kao najbolnije i ponižavajuće je jako često među učenicima i niko ne obraća dovoljno pažnje na to. Djeca su to prepoznala kao problem i započeli smo raspravu o mogućim rješenjima na nivou školu i na ličnom nivou.