Kako bi doprinijeli smanjenju trgovine ljudima u Mostaru i šire Udruženje Dignitet u saradnji sa grupom mladih aktivista i učenika Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru, obilježilo 18. oktobar Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima. Slike na sa kampanje su na sledećem linku.
Tom prilikom urađena je izložba poruka i performans koji je ilustrovao kršenje elementarnih ljudskih prava žrtava trgovine ljudima. Svi učesnici poslali su poruku pozivajući na zajedničke napore u borbi protiv trgovine ljudima. Mladi su dizajnirali promotivne materijale (cekeri, stikeri, lifleti) koje su građanima djeljeni tokom razgovora.
Udruženje organizuje predavanje povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudim za mlade grada Mostara. Predavanje će biti održano 20.10.2022. godine sa početkom u 19:15 sati u velikoj sali Studentskog hotela Mostar (addresa Trg Ivana Krdelja bb).
Trgovina ljudima prvenstveno je kriminalna aktivnost, koja često ima karakteristike organiziranog i prekograničnog kriminaliteta, ali je i ujedno i teško kršenje ljudskih prava zagarantiranih međunarodnim pravom, Ustavom BiH, entitetskim ustavima i Statutom Brčko Distrikta BiH. Na preporuke Evropskog parlamenta Evropska komisija je 18. oktobar proglasila Evropskim danom borbe protiv trgovanja ljudima. U potrazi za boljim životom, lakom zaradom ili, čak, avanturom, veliki broj osoba, mahom žena, postane žrtvom trgovine ljudima Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje sa dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Prema tome, trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom. Najveći postotak od ukupnog broja žrtava ovog oblika organizovanog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno izrabljivanje. Osim prisilne prostitucije, žrtva se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organim. U manjem broju žrtve su i muškarci koji obično završe kao robovi.
U Bosni i Hercegovini, Romi su najviše izloženi trgovini ljudima. Prosjačenje je jedan od gorućih problema sa kojim se grad Mostar neuspješno nosi godinama. Slika bosonog djeteta koje sjedi na komadiću kartona u najprometnijim mostarskim šetnicama ili djeteta koje leži na Starom mostu je postao prizor svakodnevnice, posebno za vrijeme turističke sezone. Sistem je odgovoran da zaštiti djecu od bilo kojeg vida zlostavljanja i iskorištavanja. Tako nalažu zakoni kao i Konvencija o pravima djeteta koju je BiH potpisala.
Konvencija o pravima djeteta propisuje čitav niz ljudskih prava za djecu
Svako dijete, bez obzira na dob, spol, etničku pripadnost, državljanstvo, poteškoće u razvoju, socioekonomsko porijeklo ili bilo koji drugi status, može jednako iskoristiti pravna sredstva i imati zaštitu svojih prava bez diskriminacije.
Djeca u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočavaju sa kršenjem i izazovima u ostvarivanju svojih prava.
Ukoliko države ne uspostave zakonske okvire kojima će osigurati da djeca budu upoznata sa svojim pravima i omogućiti im pravno zadovoljenje za čitav niz povreda njihovih prava, sveobuhvatna prava zaštićena Konvencijom o pravima djeteta nisu svrsishodna i Konvencija postaje samo “recept” koji se nalazi na papiru ali ne i u praksi.
Romska djeca se suočavaju sa mnogim preprekama u ostvarivanju osnovnih prava, kao što su prava na identifikacijske dokumente, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Jednak pristup djece pravdi znači da sektor pravde jednako štiti i radi za svu djecu.
BiH je pristupila Konvenciji o pravima djeteta 1993. godine. Konvencija je stavljena na listu važećih Ugovora o ljudskim pravima u Aneksu 1 Ustava BiH (Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma).
Svako dijete ima pravo na život, zaštitu, zdravlje, obrazovanje nediskriminaciju i razvoj svog punog potencijala. Udruženje „Dignitet“ provodi projekta pod nazivom „Funkcionalni pristupi za zaštitu dječjih prava“ projekat se provodi uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a. Projektom se želi dati društveni doprinos u borbi protiv trgovine ljudima.
Nažalost, BiH je zemlja porijekla, destinacije i tranzita za muškarce, žene i djecu koja su žrtve trgovine ljudima radi seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.