Nezavisne novine u nedjelju izvještavaju da će Republika Srpska na idućoj sjednici Narodne skupštine RS donijeti zakon o nevladinim organizacijama (NVO) i on će biti rigorozniji nego što je bio ranije predloženi zakon koji je povučen iz skupštinske rasprave.
Najavio je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, odgovarajući na pitanje kako komentariše to što su pojedini strani mediji objavili da u Sarajevu postoji više od 25.000 nevladinih organizacija koje finansira zapad.
Dodik se ne poziva na izvor odakle mu ta informacija, ali je ona u potpunosti netačna i iznesena prije svega u manipulativne svrhe. Navedeni broj predstavlja ukupno registrovane NVO na svim nivoima BiH, što je evidentirano u Zbirnom e-registru udruženja i fondacija u BiH (27 423). Od toga barem polovina organizacija su razna sportska i rekreativna udruženja. Takođe, veliku broj organizacija koje su navedene u registru više nisu aktivne. U Sarajevu postoji, po empirijski zasnovanim podacima, trostruko manji broj organizacija, od kojih barem polovina se ne finansira od nikakvih stranih fondova.
Predsjednik Republike Srpske prijeti ne samo civilnom sektoru već i građanima koji podržavaju pristup EU jasno naglašavajući da će ga stopirati.
“Biće rigorizniji zakon nego onaj koji smo ponudili jer smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis, nego ste vi htjeli da upravljate, sada ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan”, rekao je Dodik.
Poručio je da ih “ne zanima mišljenje Evropske unije po tom pitanju”.
“Ako je to prekid evropskog puta, u redu. Nećete vi nama govoriti ovdje šta ćemo da radimo”, kazao je Dodik.
Istakao je da je odluka američkog predsjednika o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama signal Srpskoj da donese svoj zakon.
“Jer ima ovdje svakakvog ološa koji se nakotio kroz ovo vrijeme koristeći strana sredstva i čineći sve da oblati srpski narod i srpsku državu koja se zove Republika Srpska. Nećemo se svetiti, ali nećete moći više to da radite”, poručio je Dodik.
Većinski finansijer nevladinih organizacija u BiH nisu strani fondovi, već država, odnosno njeni nivoi vlasti i javne institucije, što već godinama iznosi nešto preko sto miliona maraka godišnje. Potom, između 30 i 40 posto manje je međunarodna zajednica, uključujući sve strane donatore od kojih neki nisu sa tzv. Zapada.
Krajem septembra prošle godine iz skupštinske procedure u RS je povućen Nacrt Zakona o posebnom registru i javnom radu neprofitnih organizacija, koji u pravni okvir stavlja jezik mržnje i zastrašivanja prema OCD nazivajući ih ‘agentima stranog uticaja’, i nameće restriktivne mjere. Ovo povlačenje je učinjeno zbog velikog pritiska Evropske unije, ali i samih NVO kao i dijela medija koji su ovaj nacrt označili kao snažno kršenje slobode djelovanja i izražavanja. Vraćanje na dnevni red ovog Nacrta, a možda vrlo brzo i usvajanje novog Zakona, pokazuje želju vlasti u RS da se obračuna sa organizacijama koje imaju kritički stav prema Dodiku i političkoj većini u RS, ali i društvenim posljedicama koje generiše takav ambijent. Budući Zakon nije samo problematičan za organizacije registrovane u Republici Srpskoj već i za one sa drugih nivoa vlasti, jer u slučaju procjene odjela koji će biti formiran, može im biti zabranjeno izvođenje aktivnosti u RS.
Mreža za izgradnju mira osuđuje vraćanje nacrta ovakvog zakona jer smatra da će urušiti demokratsku praksu gdje je civilni sektor nadopuna i korektura djelovanja vlasti. Mreža za izgradnju mira, kao i ogromna većina njenih članica, nema nikakvu intenciju da „obara vlast“ i narušava ustavnu poziciju RS, ali i ni jednog drugog dijela BiH. Naše djelovanje se svodi na spajanje raznih segmenata društva, od vlasti i javnih institucija, do biznisa i, naravno, civilnog sektora, kako bi se stvorio bolji društveno-politički i ekonomski ambijent za običnog čovjeka, što je temelj trajnog mira, a i korijen naše Mreže.
R.U.