Kako bi definirali glad? Glad ili žeđ je „vapaj“ da nešto nije u redu. Ovo bi bilo kao ukratko rečeno.
Glad je puno više, glad traje od kada je čovječanstva, glad ne traži tko je bijelac, crnac, glad ne bira tko je koje nacije, glad ne bira tko je koje religije, glad ne bira kojega si podrijetla, i tako bi mogli nabrajati. Kada idemo daleko u antropologiju čovjeka, pa istražujemo od prvog postanka našeg podrijetla ili ono što nauka nam kaže je da čovjek ne može da živi bez hrane i vode!
Svjesni smo činjenice da su ekonomski razvijene zemlje u manjem postotoku ljudi koji su gladni, za razliku od Afrike, Indije, Bangladeša, itd. No, postavlje se čovjeku drugo pitanje, toliko hrane svakodnevno završi u kontejnerima za smeće, toliko proizvodnih tvrtki koje proizvode prehrambrene proizvode mogu doprinjeti dio za one siromašne, i tako dalje, ali no međutim i dalje je svakim danom stanje sve alarmantnije, da li je uz ovakve ljudske, tehnološke, prehrambene i druge napretke dopustivo ili namjerno izazvano da ljudi gladuju u svijetu??
Neki UN-ovi statistički podaci koje vidimo u medijima kažu da sada u svijetu ima:
– Oko 11% svijeta ili oko 800 milijuna ljudi je pothranjeno. Gotovo 800 milijuna ljudi u svijetu, prema izvješću UN-a nema dovoljno hrane, a većina ih, 98 posto, što možda ne iznenađuje, živi u zemljama u razvoju. Oko 13,5 posto stanovništva svijeta u razvoju, ili jedan od osam ljudi je pothranjen. Dok je statistička rasprostranjenost gladnih u Africi padala od 1990. godine, aktualne brojke pothranjenih ljudi narasle su sa 182 na 233 milijuna, s obzirom na kontinuitet rasta broja stanovnika u posljednjih 25 godina. Šest posto pothranjenih su žene S obzirom na spolne razlike diljem svijeta, posebice u siromašnim zemljama, djevojke i žene pate od nedostatka osnvnih potrepština, ali nemaju ni dovoljno hrane. U pojedinim zemljama žene mogu samo jesti nakon što se svi muškarci u domaćinstvu najedu. To utječe na trudnice što znači da se približno jedno od šest djece u zemljama u razvoju rađa s malom težinom. Približno 16.500 djece dnevno u svijetu umre od gladi, većina ima manje od 5 godina Više od 6 milijuna djece umire od bolesti povezanih s glađu i neishranjenošću svake godine, prema UN-ovu izviješću, dok je jedno od četvero djece u zemljama u razvoju pothranjeno. No, to je tek početak problema. Milijuni djece koji prežive pothranjenost osjetljivi su na zaostajanje ili nerazvijenost tijela i mozga zbog nedostatka hrane. Više od 160 milijuna djece ispod 5 godina bilo je žrtvom gladi 2013. godine. Godišnje se proizvede dovoljno hrane da se nahrani cijeli svijet, no ona se baca Svijet proizvede dovoljno hrane kako bi se svatko nahranio, ali oko trećine propadne zbog tehničkih ili financijskih ograničenja, preranih žetvi, što je vrijednost jednaka oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje. Amerika baci oko 222 milijuna tona ili oko trećine nacionalne hrane što je jednako vrijednosti većoj od 48 milijardi dolara, prema UN-ovu izviješću. To je oprilike godišnja neto proizvodnja hrane za sve subsaharske države Afrike. Gotovo četvrtina svih stanovnika subsaharske Afrike su gladni Klimatske promjene su odigrale značajnu ulogu u tome zašto je više od 220 milijuna gladnih u subsaharskoj Africi. Sve češće ekstremne klimatske promjene i prirodne katastrofe uzimaju svoj danak u ljudskim životima i nanose gospodarsku štetu, ometaju napore kako bi dostupnost hrane bila bolja i šira. Na to utječu sukobi i stalne borbe koje su također doprinijele nedostatku hrane. Glad bi se mogla smanjiti za više od 150 milijuna ljudi, ako se ženama da veća moć odlučivanja u domaćinstvima “Kada žene imaju veći utjecaj na gospodarske odluke, obitelji izdvajaju više prihoda za hranu, zdravlje, obrazovanje, dječju odjeću i dječju ishranu”, izjavili su u UNFAO-u. Osnaživanje žena u zenljama u razvoju je jedan od najpouzdanijih načina za borbu protiv siromaštva i zaštite djece. U istom izviješću navedeno je kako se kod žena s većim utjecajem djeca bolje hrane. Žene, naime, više novca od muškaraca troše na osnovne potrebe svoje djece kao što je obrazovanje, zdravlje i domaćinstvo. Zbog gladi se više umire nego od malarije, tuberkuloze i AIDS-a Nedostatak hrane ili pravilne prehrane ubija više ljudi nego li AIDS, malarija i tuberkuloza zajedno. Iako je nesumnjivo važno pitanje rješavanja ovih bolesti, ovakva statistika naglašava hitno rješavanje gladi. Dok se milijuni dolara troše na traženje lijeka za AIDS, lijek za pothranjenost već postoji: jednostavno se hrana treba preraspodijeliti. Sa svega 25 centi dnevno može se pravilno nahraniti dijete. Za taj će se novac kupiti šalica kaše, riže ili graha. Samo 50 dolara dovoljno je kako bi dijete imalo dovoljno hrane tijekom cijele školske godine. Ekstremno siromašne obitelji moraju birati između slanja dvoje djece na rad u polje kako bi dobili hranu ili ga poslati u školu. Stoga školski obroci mogu biti ključni faktor u određivanju toga gdje će dijete otići… UN-ova izvješća…
Moguće je zaustaviti glad u svijetu
Iako izgledaju kao nepremostive posljedice, završetak gladi u svijetu je moguć, prema Hunger projektu. Glavni koraci su napravljeni tijekom posljednjih 25 godina: postotak ljudi koji žive u izuzetnom siromaštvu je prepolovljen od 1990. godine, a svaki dan umire 17.000 djece manje.
Prema projektu jkoji se zove Hunger ,glad i siromaštvo nisu se dogodili slučajno. Oni su rezultat duboko ukorijenjenih socijalnih uvjeta kao što su zakoni, tradicije, stavovi i ponašanja. Prisiljavanje, isključivanje, oslobođenje i oslobađanje od muškaraca i žena, a posebno žena, dovodi do kronične glad i siromaštva.
Nismo više homosapiensi pa nas netko nemjerno bombardira sa informacijama da je previše ljudi na zemlji,premalo hrane, itd..dobro se zna da zemljini resursi mogu proizvesti hranu za sedam milijardi ljudi,bez da itko bude potharenj ,ili gladana svakodnevno. No,očito dali onima koji su moćnici najbogatijih država svijeta, nije u interesu da prevladava „sitost“ ,već glad i jad.
Hunger projekt-ciljevi do 2030!
Dnevni red pokazuje da, usprkos svim sukobima i krizama širom svijeta, postoji želja da se prevlada glad i krajnje siromaštvo do 2030. godine. Projekt gladi, sa svim njegovim mogućnostima, pomoći će u provedbi ovog programa.
17 razvojnih ciljeva 2030. dnevnog reda
Cilj 1: Siromaštvo u svim njegovim oblicima i završetak svugdje
Cilj 2: zaustaviti glad, postići sigurnost hrane i bolju ishranu te promicati održivu poljoprivredu
Cilj 3: Osigurati zdrav život za sve ljude svih dobi i promicati njihovu dobrobit
Cilj 4: Osigurati inkluzivno, pravedno i kvalitetno obrazovanje i promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve
Cilj 5: postići ravnopravnost spolova i osnažiti sve žene i djevojke na samoodređenje
Cilj 6: Osigurati dostupnost i održivo upravljanje vodom i sanitarnom energijom za sve.
Cilj 7: Osigurati pristupačnu pristupačnu, pouzdanu, održivu i suvremenu energiju za sve
Cilj 8: Promicanje održivog, inkluzivnog i održivog gospodarskog rasta, punog i produktivnog zapošljavanja i pristojnog rada za sve
Cilj 9: Izgraditi elastičnu infrastrukturu, promicati inkluzivnu i održivu industrijalizaciju i podupirati inovaciju
Cilj 10: smanjiti nejednakost u zemljama i između njih
Cilj 11: Učiniti gradove i naselja uključiv, siguran, otporan i održiv
Cilj 12: Osigurati održivu potrošnju i uzorke proizvodnje
Cilj 13: Odmah poduzeti mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njegovog utjecaja *
Cilj 14: Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održivi razvoj
Ciljana 15: Zaštitite zemljine systeme, obnoviti i promicati njihovo održivo korištenje, održivo upravljanje šumama, suzbijanje dezertifikacije, zemljište razgradnje i završiti Obratite se i okončati do gubitka biološke raznolikosti
Cilj 16: Promicati mirno i inkluzivno društvo za održivi razvoj, omogućiti svim ljudima pristup pravosuđu i izgraditi snažne, odgovornije i inkluzivne institucije na svim razinama
Cilj 17: Ojačati implementacijske alate i osnažiti Globalno partnerstvo za održivi razvoj
Koliko će se od ovih 17 ciljeva koje su sa Hunger projektom zacrtali implementirati, to ćemo znati kako oni kažu do 2030., do tada što će se desiti, koliko će još biti neuhranjenih, gladnih, siromašnih, beskućnika, lutalica, mučenika, žrtvenika, čega više ne možemo samo zamisliti i nagađati.
Tko odlučuje?
Kada gledamo sa religijske strane, znamo da Bog nije kriv za glad u svijetu. Bog je čovjeku dao slobodnu volju ,i mogućnost za rad da se prehranjuje. Onda dolazimo do spoznaje da je sam čovjek „krivac za glad“. U Hunger projektu kažu Čovjek – “najjača sila protiv gladi“. Međutim da li je to tako? Trebalo bi biti!
Nepisani Zakon gladi i sitosti!
Očito je da postoji „nepisani Zakon“ gladi i sitosti, jer siromašne zemlje postaju svakim danom još siromašnije, sve više je bolesti, sve više je umiranja, sve više je neuhranjenosti. Možemo li reći da bogate zemlje nemaju u ekonomskom interesu pomagati ovim siromašnim državama,dali je ovdje riječ o „igri moći“ nad njima, dali se „igraju Bogova“ ili nešto treće?
Istina je da smo sada u 21. stoljeću,da je i dalje težnja ka moći jedna od najvećih gladi koje čovjek može imati!
Piše: Žana Alpeza